Hijaluronska kiselina i vitamin C – duo za kožu

Mlada koža je čvrsta, glatka i zdravog sjaja, no starenjem dolazi do promjena u strukturi dermisa i epidermisa što se negativno odražava na njezin izgled. Jedna od promjena koja dolazi s godinama, ali i pod utjecajem okolišnih čimbenika je smanjene koncentracije hijaluronske kiseline i vitamina C u koži. Posljedica je gubitak čvrstoće i elastičnosti kože kao i njezina suhoća, fenomen koji teško pogađa naše društvo opsjednuto mladošću.

Vitamin C je zahvaljujući antioksidativnom djelovanju, anti –aging supstanca s dugim stažem, a  trend primjene hijaluronske kiseline u obliku dermalnih filera (injekcija) na zapadu već je standard u hidraciji povećanju elastičnosti kože. Ipak, hijaluronska kiselina u obliku dodataka prehrani tek odnedavno plijeni pažnju.

Uloga hijaluronske kiseline u ljepoti kože

Vjeruje se kako Japanke mladolik izgled svoje kože duguju prehrani bogatoj hijaluronskom kiselinom,  od kuda i potječe ideja da bi hijaluronska kiselina uzeta u obliku pripravka u suradnji s vitaminom C mogla pogodovati izgledu kože.

Hijaluronska kiselina je polisaharid iz skupine glikozaminoglikana, prirodno prisutan u našem organizmu. Najzastupljenija je upravo u koži – 50 % ukupnog sadržaja hijaluronske kiseline u tijelu nalazi se u koži dok je ostak rasprostranjen u staklovini oka, sinovijalnoj tekućini, zglobnoj  hrskavici i vezivnom tkivu ljudskog organizma.

Hijaluronska kiselina je izuzetno važna za čvrstoću i elastičnost kože. Riječ je o molekuli koja  sama po sebi ima sposobnost vezati velike količine vode i time održavati vlažnost kože. No, hijaluronska kiselina ispunjava  i prostor između kolagenskih i elastičnih vlakana u dermisu, odnosno hrani i hidratizira molekule koje održavaju elastičnost kože.  Novija istraživanja otkrivaju i pozitivan učinak hijaluronske kiseline na samu proizvodnju kolagena.

Dakle, mlada koža je glatka i elastična upravo zbog visokog udjela hijaluronske kiseline. No, pad njezine koncentracije postaje vidljiv već u tridesetim i četrdesetim godinama života. Smanjenjem razine hijaluronske kiseline smanjuje se i sposobnost kože da zadržava vodu, a dolazi i do smanjenja razine kolagena bitnog za strukturu kože. Rezultat je suha koža, smanjenje elastičnosti.

Pripravci hijaluronske kiseline i suha koža

Oralni unos hijaluronske kiseline putem dodataka prehrani pokazao se korisnim u nekoliko studija, posebice u osoba sa suhom kožom.

U randomiziranoj dvostruko slijepoj, placebo kontroliranoj studiji objavljenoj 2001. godine sudjelovalo je 22 ispitanika s grubom i suhom kožom. Ispitanici su kroz period od 6 tjedana dobivali ili 240 mg hijaluronske kiseline dnevno ili placebo. Već nakon 3 tjedna unosa hijaluronske kiseline zabilježeno je značajno poboljšanje u hidraciji kože, a rezultati su bili još bolji nakon 6 tjedana kada je u skupini koja je uzimala hijaluronsku kiselinu zabilježena veća vlažnost i čvrstoća kože u usporedbi s placebom gdje nije došlo do poboljšanja stanja kože. Slična studija provedena je sljedeće godine na 35 ispitanika sa suhom kožom. U ovoj je studiji korištena je doza od 120 mg hijaluronske kiseline, a značajno poboljšanje u vlažnosti kože u usporedbi s placebom zabilježeno je nakon 4 tjedna.

Budući da postoji značajan interes za primjenu hijaluronske kiseline u žena zrele dobi, 2007. godine je provedena randomizirana, dvostruko slijepa, placebo kontrolirana studija na 39 žena u zreloj dobi (prosječne dobi 43 godine) sa suhom kožom. Ispitanice su uzimale ili 120 mg hijaluronske kiseline dnevno ili placebo, a rezultati su pokazali značajno povećanje hidracije kože u intervencijskoj skupini i to nakon 3 te osobito nakon 6 tjedana uzimanja pripravaka.

Slične rezultate pokazalo je još nekoliko studija, a zaključak  preglednog rada na temu primjenepripravaka hijaluronske kiseline i utjecaja na kožu objavljenog u časopisu Nutrition Journal 2014. godine glasi kako oralni unos hijaluronske kiseline može poboljšati hidraciju i pridonijeti općem poboljšanju stanja kože. Dodatno, dodaci hijaluronske kiseline su sigurni za upotrebu i nemaju nikakvih nuspojava.

 Vitamin C za normalnu funkciju kože

Vitamin C je topiv u vodi, a ljudski ga organizam ne može sintetizirati te se mora unositi hranom ili, u slučaju povećanih potreba, dodacima prehrani. Teško je uopće pobrojati sve funkcije vitamina C: djeluje kao antioksidans,  pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava potičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca, potiče apsorpciju željeza, doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti. No, u kontekstu kože vitamin C ima nezamjenjivu ulogu u održavanju njene čvrstoće i zdravlja.

Vitamin C, naime,  čini sastavni dio svih dijelova kože, a najviše se koncentrira u epidermisu odnosno vanjskom sloju kože. Upravo zbog toga je vitamin C izuzetno osjetljiv na vanjske stesore poput sunčevih zraka ili dima cigarete koji čak i u minimalnim količinama dovode do gubitka ovog prijatelja kože.

Mlada, zdrava koža ima visoku koncentraciju vitamina C koji ima važnu ulogu u stvaranju kolagena– proteina zaslužnog za strukturu i čvrstoću kožu. Vitamin C, kao moćan antioksidans štiti kožu i od sunčevog oštećenja te umanjuje štetu uzrokovanu slobodnim radikalima – izazivačima starenja.  Zanimljivo,  koža koja je često izložena sunčevim zrakama ima smanjenu koncentraciju vitamina C, zbog čega je za zdravu kožu poželjno prehranu obogatiti voćem i povrćem kao važnim izvorom vitamina C ili posegnuti za dodacima prehrani.

Sandra Krstev Barać, mag.nutr. /Vitaminoteka

Literatura: