Za uzgoj soje pogodni su krajevi s toplim i vlažnim ljetima, umjereno toplom i umjereno vlažnom klimom, bez naglih promjena temperature. Soja je najpopularnija i jedna od najviše istraživanih mahunarki, te najstarije kultiviranih biljaka u svijetu. Ova ukusna namirnica uzgaja se preko 13 000 godina u Kini. Stari Kinezi soju su nazivali hranom i lijekom, svrstavajući je u red svetih biljaka. a Europu je donesena u 18. stoljeću.
Soja je mahunarka koja ima visok sadržaj proteina. Sojino zrno je namirnica biljnog porjekla koja sadrži sedam aminokiselina bez kojih organizam ne bi mogao funkcionirati. Sojini su proteini po iskoristivosti jednaki proteinima životinjskog podrijetla, pa upravo iz tih razloga soja može ravnopravno sudjelovati u izgradnji proteina u ljudskom organizmu. Sadrži više proteina od kravljeg mlijeka, ali bez zasićenih masnoća i kolesterola.
U 100 g ima 416 kcal / 1739 kJ, od toga 36,5% proteina, 19,9% masti i 30,2% ugljikohidrata. Od vitamina, odličan je izvor vitamina iz B skupine: tiamina (72,8% preporučenog dnevnog unosa), riboflavina (72,5% preporučenog dnevnog unosa) i folne kiseline (93,8% preporučenog dnevnog unosa), vitamina B6 (29% preporučenog dnevnog unosa), pantotenske kiseline (15,9% preporučenog dnevnog unosa) i niacina (10,8% preporučenog dnevnog unosa). Sadrži i vitamine C, D, E i K u manjim količinama.
Soja ima povoljan omjer kalcija i fosfora, a sadrži i kalij, željezo, sumporo, mangan, natrij, jod i cink. Upravo zbog takvog hranjivog sastava, soja je važna biljka, kojoj je po svojoj vrijednosti i iskoristivosti teško konkurirati.
Sojino zrno vrlo je bogato proteinima, vitaminima i mineralima, pa su i proizvodi koji se dobijaju njegovom preradom, bogat izvor ovih sastojaka. Soja Iecitin je prirodna tvar izvrsnih osobina, ali manje poznata širem krugu ljudi. Njegovi glavni sastojci su kolin i inozitol u obliku fosfatidilkolina. Kolin igra ključnu ulogu u izgradnji strukture bioloških membrana i često se veže za vitamine. Inozitol se u manjoj ili većoj količini nalazi u namirnicama biljnog porjekla, a soja ga sadrži u izobilju. Kolin i inozitol su katalizatori i razgrađivač masti.
Soja ima mnoge pozitivne efekte na zdraljve. Možemo reći da soja pripada funkcionalnoj hrani, što znači da je između namirnice i lijeka.
Ona poboljšava zdravlje kostiju, sojini izoflavoni mogu pomoći u smanjenju rizika od osteoporoze. Nekoliko istraživanja pokazuje da sojini izoflavoni mogu biti faktor koji pomaže u prevenciji smanjenja koštane mase, te da ima efekt sličan efektu estrogena na održavanje koštanog tkiva. Soja indirektno poboljšava zdravlje kostiju. Prehrana bogata životinjskim proteinima utječe na veće izlučivanje kalcija iz organizma, ali uzimanje soje sprječava gubitak kalcija iz kostiju.
Sojini izoflavoni također smanjuju simptome koji se javljaju u menopauzi. Eipidemiolozi su dokazali da azijske žene manje pate od valunga i noćnog znojenja u usporedbi sa ženama Zapada. Simptomi koji se javljaju u menopauzi uzrokovani su niskim nivoom estrogena. Estrogen igra značajnu ulogu u kontroli temeprature tijela. Izoflavoni soje djeluju poput estrogena i na taj način kontroliraju ove simptome.
Soja smanjuje rizik od srčanih bolesti. Istraživanja pokazuju da soja pomaže u prevenciji srčanih bolesti tako što smanjuje količinu štetnog kolesterola, prevenirajući pojavu zakrečenja krvnih žila. Vlakna prisutna u većoj količini u soji vežu masti i kolesterol iz hrane tako da se kolesterol manje apsorbira. Soja također povoljno utječe na razinu šećera u krvi, izvrstan je izvor proteina i dijetetskih vlakana oboljelima od dijabetesa koji imaju problema s konzumiranjem životinjskih proteina. Snižava udio triglicerida, koji je povišen kod ovih bolesnika.
Jedna studija tvrdi i da izoflavoni iz soje, osobito genistein, imaju povoljno djelovanje na vitkost tako što utječu na proizvodnju manjeg broja malih masnih stanica. Soja pomaže i u borbi protiv nekih vrsta raka. Nekoliko studija pokazuje da redovno konzumiranje soje može pomoći u borbi protiv raka koji su u vezi sa nivoom hormona, kao što su rak dojke, prostate i debelog crijeva. Visok unos soje u zemljama Azije smatra se glavnim razlogom niske učestalosti karcinoma dojke. Studije na stanicama u kulturi pokazale su da proizvodi soje s izoflavonima preveniraju rast stanica raka dojke. U studijama na životinjama isti su spriječili nastanak stanica raka dojke. Neki istraživači smatraju da konzumiranje sojinog umjesto kravljeg mlijeka može smanjiti rizik od raka dojke.
Soja vrlo blagotvorno djeluje na zdravlje kože i kose. Može pomoći kod dermatitisa, daje kosi zdravu boju i smanjuje njeno opadanje.
Danas postoji veliko zanimanje za soju ne samo zato što je ona odlična zamjena za meso već i zbog toga što predstavlja bogat izvor zaštitnih tvari i biljnih vlakana koje često nedostaju u prehrani suvremenog čovjeka.