U kori ima fenolnog heterozida glikozida, kriloze i metilnog salicilata. U brezovu katranu nalaze se gvajakol i krezol - tvari koje imaju ljekovito i antiseptično djelovanje, pa se često koriste protiv svraba i drugih parazitskih kožnih bolesti.

U 12. stoljeću je Sv. Hildegarda, poznata iscjeljiteljica, preporučivala brezine cvjetove protiv čireva i rana koje teško zarašćuju. Talijanski liječnik Mattioli u 16. stoljeću prvi je utvrdio izvanredna svojstva ove biljne vrste protiv kamenca u bubrezima i mjehuru. Stoga je brezu i nazvao "europsko stablo protiv bubrežnih bolesti". Uvarak od sušenih pupoljaka i listova stimulira mokrenje i dobro djeluje na žuč. Breza dezinficira mokraćne puteve, jer lišće i pupoljci imaju antibiotične tvari (fitoncide) jakog djelovanja. Oblozima od mladog svježeg lišća breze uspješno se rješavaju problemi reume, vodene bolesti, gihta, odstranjuje se bjelančevina iz mokraće, otapa pijesak, čisti krv i jetra, a pomaže čak i kod arterioskleroze. Osim toga brezino lišće stimulira probavu, snizuje povišenu tjelesnu temperaturu, dezinficira rane, pomaže kod većine kožnih bolesti, a izuzetno dobro djeluje na zdravlje kose, jer jača kožu glave i sprječava opadanje kose...

"Breza je u istočnoj Evropi i srednjoj Aziji sveto drvo. Simbolizira, posebno u Rusiji, proljeće i djevojku. Breza je ime poznatog ruskog zbora pjesama i plesova koji je sastavljen isključivo od djevojaka. Plinije je vjerovao da je breza podrijetlom iz Galije: "Od breze magistrati imaju snopove kojih se svi boje, a košaraši obruče i šibe koje su im potrebne za izradu koševa i košara." Dodaje se da se od breze izrađuju i svadbene baklje koje, smatra se, nose sreću na dan svadbe.

Breza kao zaštitni simbol svakako je vezana uz ljudski život.