Matična mliječ

Prvi povijesni zapisi o korištenju matične mliječi datiraju iz stare Grčke. Naime, stari su Grci smatrali kako je matična mliječ „čarobni nektar“ zbog kojih su bogovi s Olimpa besmrtni. Uz matičnu mliječ, Grci su iz pčelinjih košnica uzimali i svježi med, propolis i pelud, odnosno sve proizvode koje se i danas koriste u modernoj apiterapiji. Zanimljivo je kako je Aristotel jedan od prvih prepoznao snagu matične mliječi. Smatrao je kako utječe na jačanje tjelesne snage, ali i da može pozitivno utjecati na intelektualne sposobnosti zbog čega su matična mliječ i med bili dio svakodnevnog doručka u njegovoj školi.

Što je matična mliječ?

Matična mliječ proizvod je žućkaste boje žlijezda slinovnica mladih pčela radilica guste konzistencije karakterističnog kiselkastog okusa. Njezina uloga u košnicama je da služi kao hrana za pčele koje su predodređene za buduće kraljice košnice – pčele matice. Upravo je kompleksan sastav matične mliječi zaslužan za pravilan rast i razvoj matice te njezin dug životni vijek.

Matična mliječ ima vrlo složen kemijski sastav. Ova kisela koloidna otopina (pH vrijednosti 3,6 – 4,2) sastoji se u najvećem dijelu od vode (između 60 i 70 %), ugljikohidrata (11 – 23 %), proteina (9 – 18 %), lipida (4 – 8 %), te vitamine i minerale, ali i cijeli niz biološki aktivnih spojeva koji su odgovorni za blagotvorno djelovanje matične mliječi. Ugljikohidrati koji se mogu pronaći u matičnoj mliječi uključuju fruktozu, glukozu i saharozu, baš kao i u medu.

Analiza sastava masnih kiselina jedan je od kriterija kojim se određuje kvaliteta, odnosno mogućnost patvorenja pripravaka matične mliječi. Tako se ispituje udio 10-hidroksi-2-decenska kiseline (10-HDA), nezasićene masne kiseline karakteristične za matičnu mliječ koja za sada nije pronađena nigdje drugdje u prirodi. Upravo se ovoj masnoj kiselini pripisuju različiti farmakološki učinci kao što je antitumorska i antibiotska aktivnost te jačanje imunosnog sustava.

Matična mliječ smatra se izvorom vitamina B-skupine, posebno vitamina B5, ali i B1, B2, B6, B9 te B12, a njihova količina i omjeri ovise o sezonskim promjenama u sastavu peludi, s obzirom da je upravo pelud glavni izvor vitamina. Što se tiče minerala, u matičnoj mliječi mogu se naći kalij, fosfor, sumpor, natrij, kalcij, magnezij, cink, željezo, bakar i mangan, ali i tragovi brojnih drugih elemenata. Ostale biološki aktivne komponente koje se nalaze u matičnoj mliječi u malim koncentracijama su nukleotidi, fosfati, ATP, acetilkolin te fenolni spojevi i slobodne aminokiseline.

Blagotvorni učinci matične mliječi

Matičnoj mliječi pripisuju se brojni pozitivni farmakološki učinci kao što je antitumorska, protuupalna, antioksidativna, antimikrobna i antibiotska aktivnost te jačanje imunosnog sustava.

Antimikrobna aktivnost poznata je od davnina, a upravo to svojstvo možemo zahvaliti 10-hidroksi-2-decenskoj kiselini koja je karakteristična masna kiselina matične mliječi. Uz 10-HDA, antimikrobni peptidi poput rojalaktina, apismina i apalbumina također sudjeluju u obrani organizma od bakterija, virusa i gljivica.

Matična mliječ također blagotvorno djeluje na cijeljenje rana koje se povezuje s njezinim protuupalnim djelovanjem te poticanjem sinteze kolagena. Kliničke studije pokazuju kako matična mliječ može biti dijelom suportivne terapije liječenja dekubitalnih rana. Utjecajem na sintezu kolagena, matična mliječ pronalazi mjesto i u „anti-aging“ terapiji gdje je njezina topikalna primjena sve učestalija.

Matična mliječ ima povoljan utjecaj na organizam i zbog svog snažnog antioksidativnog djelovanja. Neutralizacijom štetnog djelovanja slobodnih radikala sprječava oksidaciju biomolekula  kao što su lipidi, proteini i DNA, čime štiti od raznih bolesti poput ateroskleroze, hipertenzije, dijabetesa i starenja.

Isto tako, matična mliječ pokazuje i antitumorska te antidijabetička svojstva. Tako su rezultati istraživanja pokazali da se razina glukoze natašte nakon 8 tjedana uzimanja matične mliječi značajno smanjila. Inzulinska rezistencija povezuje se i s razinom oksidativnog stresa u organizmu, a već je prethodno navedeno kako matična mliječ djeluje i kao antioksidans. Valja istaknuti i utjecaj matične mliječi na masnoće u krvi i krvni tlak. Istraživanja pokazuju kako ima sposobnost smanjiti ukupnu razinu kolesterola, ali i razinu „lošeg“ kolesterola u krvi te visokog krvnog tlaka čime pruža dugoročnu zaštitu od bolesti srca i krvnih žila.

Matična mliječ se, prema istraživanjima, pokazala korisnom i u ublažavanju alergijskih reakcija, a zahvaljujući svojim protuupalnim svojstvima može utjecati na poboljšanje kvalitete života oboljelih od različitih autoimunih bolesti poput upalnih bolesti crijeva ili reumatoidnih bolesti.

U posljednjih nekoliko godina znanstvenici sve više proučavaju i utjecaj matične mliječi na plodnost. Tako su istraživanja pokazala da primjena matične mliječi može biti dijelom terapije liječenja muške neplodnosti, gdje je došlo do poboljšanja većine reproduktivnih parametara kao što su broj i pokretljivost spermija, ali i koncentracija testosterona.

Zahvaljujući brojnim blagotvornim zaštitnim učincima na ljudsko zdravlje poput antioksidativnog, protuupalnog i brojnih drugih djelovanja, možemo zaključiti kako matična mliječ može utjecati na smanjenje rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes ili kardiovaskularne bolesti te na taj način utjecati i na dugovječnost.

Matična mliječ kao dodatak prehrani

Na hrvatskom tržištu možemo pronaći matičnu mliječ u dva oblika – kao svježu te liofiliziranu matičnu mliječ koja dolazi u obliku kapsula. Za postizanje povoljnih učinaka na zdravlje preporuča se uzimanje dnevne doze za odrasle od 400-600 mg matične mliječi u svježem stanju što odgovara količini od oko 130-200 mg koncentrata u liofiliziranom obliku odnosno u kapsulama. Za djecu se preporučuju dvostruko manje doze. Matična mliječ izrazito je osjetljiva na vanjske uvjete tijekom čuvanja. Najosjetljivija je u svježem obliku, a šteti joj toplina, svjetlost, vlaka, zrak i kemijski čimbenici. Postupkom liofilizacije se mliječ pretvara u prah i u takvom se stanju može čuvati i nekoliko godina. Kako nisu zabilježene štetne nuspojave, uzimanje matične mliječi potpuno je sigurno i kod dugotrajnije upotrebe.

Petra Vlak, mag.nutr. / Vitaminoteka

Literatura:

Fratini F, Cilia G, Mancinia S, Felicioli A. Royal Jelly: An ancient remedy with remarkable antibacterial properties. Microbiological Research 192 (2016) 130–141.

Kunugi H, Mohammed A. Royal Jelly and Its Components Promote Healthy Aging and Longevity: From Animal Models to Humans. Int. J. Mol. Sci. 2019, 20, 4662.

Pasupuleti VR, Sammugam L, Ramesh N, Hua Gan S. Honey, Propolis, and Royal Jelly: A Comprehensive Review of Their Biological Actions and Health Benefits Oxidative Medicine and Cellular Longevity Volume 2017, Article ID 1259510, 21 pages.