U spisima tradicionalne medicine govori se da čaj lišća artičoke vraća tek, pomaže pri probavi masti, stimulira mokrenje, krijepi jetru i žučni mjehur i odstranjuje iz krvi mokraćnu kiselinu (ureu), otrovni produkt izmjene tvari u tijelu.

Klinička istraživanja provedena u posljednjih nekoliko desetljeća dokazala su neke od drevnih pretpostavki.

Artičoka sadrži visok udio silimarina i inulina. Redovito konzumiranje artičoke stimulira funkciju jetre i doprinosi smanjenju razine masnoća i kolesterola u krvi, a ovaj učinak može se zahvaliti visokom udjelu cinarina. Cinarin i kafeinska kiselina, tvari kojima je bogata artičoka, u brojnim su studijama pokazale hepatoprotektivni učinak.

Sastavu artičoke pripisuje se i zaštitno djelovanje na zdravlje krvnih žila.Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry provedeno s laboratorijskim životinjama pokazuje da antioksidativne komponente artičoke, flavonoidi luteolin i apigenin, utječu na proizvodnju dušičnog oksida što pridonosi opuštanju krvnih žila, odnosno povoljno djeluju na funkcionalna svojstva, tj. rastezljivost krvnih žila.

Značenje artičoke danas je pogotovo važno, kada mnogi ljudi pate od loše probave uzrokovane konzumacijom teških jela, lošim prehrambenim navikama ili nedostatkom svakodnevne rutine u prehrani. Inulin, neprobavljivi polisaharid, posjeduje blago laksativno djelovanje, te pomaže kod konstipacije. Zdravlje jetre ovisno je o redovitom pražnjenju crijeva, a u razdobljima zatvora jetra je izložena većem opterećenju. Inulin je ujedno i hrana za «dobre» bakterije u debelom crijevu, te potičući njihov rast i aktivnost potiskuje rast patogenih bakterija u debelom crijevu.