Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija možete pronaći OVDJE.

DP - Vitamini i minerali

Cijena ovog proizvoda je trenutno snižena!

Artikl je uspješno dodan u košaricu!

Vitamin D 1000 I.J.

Prodajna cijena: 54,00 kn 74,00 kn



Kolekcija: Dodaci prehrani - Vitamini i minerali

Šifra: 1613

Količina: 60 cps

Za zdravlje kostiju i imunološkog sustava

Vitamin D pridonosi normalnoj apsorpciji i iskorištenju fosfora i kalcija, održavanju normalne funkcije mišića, normalnih kostiju i zubi te normalnoj funkciji imunološkog sustava.

Zašto su nam danas potrebne više doze vitamina D?

Vitamin D smatra se najstarijim hormonom na Zemlji i nesumnjivo je ta drevna molekula usko vezana uz blagostanje svakog oblika života - od fitoplanktona do ljudske vrste.

Iako je fiziološka uloga vitamina D poglavito vezana uz zdravlje koštanog sustava, biološka svojstva tog relativno jednostavnog spoja sežu puno dalje od održanje homeostaze kalcija i fosfora. Istodobno s industrijalizacijom i urbanizacijom, izlaganje ljudi sunčevom zračenju postaje sve rjeđe što uz nizak prehrambeni unos rezultira učestalo niskim serumskim vrijednostima vitamina D u populaciji.

Procjenjuje se da više od 1 milijarde ljudi diljem svijeta ima niske razine vitamina D zbog čega se s pravom govori o „epidemiji“ hipovitaminoze D, te se razmatraju ozbiljne posljedice tog stanja na javno zdravstvo. Studije pokazuju je je čak 40 - 50% populacije u našem području u nedostatku vitamina D, a najniže vrijednosti bilježe se tijekom zimskih mjeseci. Točnije, u području sjeverne hemisfere su koncenracije 25-OH D veće u ljetnim mjesecima (travanj – rujan), a niže u zimskim (listopad-ožujak), što je pokazano i u Hrvatskoj, na skupini žena u postmenopauzi.

Osim dobro poznatog zaštitnog učinka na muskuloskeletni sustav, danas govorimo o svestranim učincima vitamina D, a prepoznati su povoljni učinci na imunosni, živčani, endokrini i kardiovaskularni sustav. Vitamin D razmatra se kao prevencija i potporna terapija brojnih bolesti, a pravovremeno prepoznavanje nedostatka tog vitamina te pravilna nadomjesna primjena esencijalni su za uspješnost terapije.

Rizične skupine i  čimbenici rizika za pojavu nedostatka

Rizične skupine za pojavu hipovitaminoze D uključuju osobe s nedovoljnim izlaganjem suncu (osobito dojenčad) i osobe koje žive na prostorima veće zemljopisne širine (iznad 40° geografske širine) te u gradovima s većom koncentracijom smoga. Neizlaganje suncu iz objektivnih ili subjektivnih razloga najčešći je razlog nedostatka vitamina D. Upotreba sredstava za zaštitu od sunca s zaštitnim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 %. Nadalje, osobe s tamnom puti moraju se izložiti suncu 3-5 dulje da bi proizvele istu količinu vitamina D kao i svjetlopute osobe. Poznato je da treba slušati sve savjete dermatologa o zaštiti od sunčevog zračenja. Naime, sinteza vitamina D ovisi i o kutu sunca i dobu dana i godine. Kada je sunce slabije kao u zimskim mjesecima ili u ranim jutarnjim ili popodnevnim satima, potrebno je izlagati  ruke i lice suncu i više od 2 sata da bi se sintetizirala doza od 1000 IJ vitamina D. S druge strane, to je dovoljno vremena da se razviju i opekline od sunca, pa je obavezno nanošenje zaštitnih sredstava. U vrijeme najjačeg sunčevog zračenja, dovoljno je 10-13 minuta sunčanja lica i ruku za sintezu 1000 IJ vitamina D, a opekline se mogu razviti za 18-20 minuta. Sinteza je još učinkovitija kada izložimo cijelo tijelo.

Preporučene doze

Trenutne američke preporuke (Institute of Medicine) za zdravu populaciju savjetuju unos od 400 IJ vitamina D dnevno kod djece do godinu dana, 600 IJ vitamina D dnevno za osobe dobi 1-70 godina te 800 IJ vitamina D dnevno za starije od 70 godina. Te preporuke su višestruko veće od trenutnih europskih preporuka koje iznose 400 IJ za dojenčad i 200 IJ za ostalu populaciju. Stoga i Europa razmatra povećanje preporuka za unos vitamina D, a taj se unos može zadovoljiti jedino putem pripravaka odnosno dodataka prehrani, budući da je sadržaj ovoga vitamina u hrani vrlo skroman.

S druge strane, kod osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se značajno više preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D. Sve te spoznaje upućuju kako je doista korisno preventivno uzimati veće doze vitamina D (1.000 – 2.000 IJ), budući da živimo na području koje je tijekom jesenskih i zimskih mjeseci često bez dovoljno sunčevog zračenja.

Područja primjene vitamina D u odraslih

Osnovno  i najbolje istraženo područje primjene vitamina D je prevencija i potporna terapija osteoporoze. Smjernice krovnih udruženja koja se bave ovom tematikom najčešće propisuju dnevni unos 800 – 1.200 mg kalcija (iz hrane i dodataka prehrani) te 800-2.000 IJ vitamina D za žene u postmenopauzi s osteoporozom.  Posebnu važnost vitamin D ima i u osoba starije dobi s osteoporozom te u sarkopeničnih osoba starije dobi sklonih padovima.

Mnoga epidemiološka istraživanja pokazala su korelaciju između nedostatka vitamina D i povećane incidencije dijabetesa tipa 1. Nedostatak vitamina D također je povezan i s višom incidencijom dijabetesa tipa 2 te se smatra da utječe na njegovu patogenezu.

Vitamin D djeluje na mnoge komponente kardiovaskularnog sustava, uključujući regulaciju arterijskog tlaka i renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava. Antihipertenzivni učinci vitamina D posebno su izraženi u osoba s nedostatkom vitamina D s povišenim krvnim tlakom.

U bolesnika kod kojih se javlja malapsorpcija, potrebe za vitaminom D i kalcijem, kao i brojnim drugim nutrijentima su povišene. Niske koncentracije vitamina D u krvi bilježe se kod različitih gastroenteroloških bolesti koje zahvaćaju tanko crijevo, hepatobilijarni sustav i gušteraču, poput Crohnove bolesti, neliječene celijakije i sindroma kratkog crijeva. Nedostatak vitamina D može se javiti i u situacijama narušene gastrointestinalne funkcije, kao i kod pacijenata koji su podvrgnuti parcijalnoj ili totalnoj gastrektomiji i barijatrijskoj kirurgiji.

Meta-analize opservacijskih studija ukazuju na mogućnost postojanja veze između viših koncentracija vitamina D u krvi i blagog smanjenja incidencije karcinoma kolorektuma, a zabilježeno je kako se za svaki porast od 12,5 nmol/L u plazmi, rizik snižava za 6 %. Nadalje, primjena vitamina D posebno je važna za pacijentice u menopauzi s ranim hormonski ovisnim rakom dojke koje primaju adjuvantnu hormonsku terapiju s aromataznim inhibitorima zbog visokog rizika nastanka osteoporoze.

 Kada je riječ o autoimunosnim bolestima, veza između unosa odnosno statusa vitamina D i prevalencije bolesti do sada je identificirana za upalne bolesti crijeva (IBD), multiplu sklerozu, reumatoidni artritis (RA), sistemski eritemski lupus (SLE), sistemsku sklerozu (SSc) i diabetes mellitus tip 1.

Mjerenja koncentracije 25-OH D u krvnoj plazmi pokazala su kako osobe s multiplom sklerozom imaju niže prosječne vrijednosti u odnosu na kontrolne skupine što ih čini sklonijima razvoju osteoporoze i prijelomima kostiju. Smanjena razina cirkulirajućeg 25-OH D također je povezana s ranijim prelaskom oboljelih iz faze relapsa i remisije u fazu sekundarne progresije.

Popis indikacija i područja primjene puno je dulji od onoga što se ranije smatralo, a nova istraživanja i spoznaje pojavljuju se gotovo svakoga dana. Ovo je tek jedan skroman uvid u potencijale ovog najstarijeg hormona na Zemlji, čije moći tek upoznajemo. 

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka

Literatura

  • Bischoff-Ferrari HA, Dietrich T, Orav EJ, Dawson-Hughes B. Positive association between 25-hydroxy vitamin D levels and bone mineral density: a population-based study of younger and older adults. Am J Med 2004; 116:634.
  • Braegger C, Campoy C, Colomb V, Decsi T, Domellof M, Fewtrell M i sur. Vitamin D in the healthy European paediatric population. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 2013;56(6):692-701.
  • Hlavaty T, Krajcovicova A, Payer J. Vitamin D therapy in inflammatory bowel diseases: who, in what form, and how much? J Crohns Colitis. 2015 Feb;9(2):198-209.
  • Hypponen E, Laara E, Reunanen A, Jarvelin MR, Virtanen SM 2001 Intake of vitamin D and risk of type 1 diabetes: a birth-cohort study. Lancet 358:1500 –1503
  • IOM (Institute of Medicine) 2011 Dietary reference intakes for calcium and vitamin D. Washington DC: The National Academies Press.
  • Laktašić-Žerjavić N, Rukavina K, Babić-Naglić D, Curković B, Anić B, Soldo-Juresa D. Relationship between vitamin D status and bone mineral density in Croatian postmenopausal women.Reumatizam. 2013;60(1):8-13.
  • Laktašić-Žerjavić, N. i sur. Vitamin D: vitamin prošlosti, hormon budućnosti. Liječ Vjesn 2011;133:194–204.
  • Lichtenstein A, Ferreira-Júnior M, Sales MM, Aguiar FB, Fonseca LA, Sumita NM, Duarte AJ. Vitamin D: non-skeletal actions and rational use. Rev Assoc Med Bras. 2013 Sep-Oct;59(5):495-506.
  • Holick MF. The vitamin D deficiency pandemic and consequences for nonskeletal health: mechanisms of action. Mol Aspects Med 2008;29: 361–8.
  • Holick MF. Vitamin D deficiency. N Engl J Med 2007; 357:266–281.
  • Holick MF, Binkley NC, Bischoff-Ferrari HA, Gordon CM, Hanley DA, Heaney RP, Murad MH, Weaver CM. Evaluation, treatment, and prevention of vitamin D deficiency: an Endocrine Society clinical practice guideline. J Clin Endocrinol Metab. 2011;96(7):1911-30.
  • McKenzie RL i sur. UV Radiation: Balancing Risks and Benefits. Photochemistry and Photobiology 2009;85:88–98.
  • Miliku K, Vinkhuyzen A, Blanken LM, McGrath JJ, Eyles DW, Burne TH, Hofman A, Tiemeier H, Steegers EA, Gaillard R, Jaddoe VW.Maternal vitamin D concentrations during pregnancy, fetal growth patterns, and risks of adverse birth outcomes.Am J Clin Nutr. 2016 Jun;103(6):1514-22.
  • Urrutia-Pereira M, Soléb D. Rev.Vitamin D deficiency in pregnancy and its impact on the fetus, the newborn and in childhood. Paul Pediatr. 2015;33(1):104-113

 

 

Sastojci u dnevnoj dozi (1 tableta)                                              %PU*

Vitamin D3 (kolekalciferol)

25 µg (1000 I.J.)

               500

* preporučeni dnevni unos

Pretražite naš web!

Kamo pripada ovaj proizvod?

DP - Vitamini i minerali

Mnogi od nas posežu za dodacima prehrani kako bi se osigurali od potencijalnih prehrambenih propusta ili sa željom da se zaštite od različitih bolesti. Vitaminski i mineralni pripravci predstavljaju osnovu dodataka prehrani, no ova se skupina iz dana u dan nadopunjuje novootkrivenim aktivnim tvarima podrijetlom iz hrane te biljnog svijeta.

Proizvodi na popustu za siječanj - više vrijednosti za Vaš novac

Sapun maslina

Sapun maslina

prirodni sapun, ručno proizveden, dermatološki testirano

Sapun zeleni čaj

Sapun zeleni čaj

prirodni sapun, ručno proizveden, dermatološki testirano

Garcinia cambogia

Garcinia cambogia

snažni ekstrakt

MSM 1000 mg

MSM 1000 mg