Naše tijelo treba 20 (esencijalnih i neesencijalnih) aminokiselina kako bi iz dana u dan moglo normalno funkcionirati. Aminokiseline se u našem tijelu koriste za izgradnju različitih i brojnih proteina koji služe za izgradnju naših stanica i normalno funkcioniranje svih procesa u njima. Upravo zbog toga je adekvatan unos aminokiselina od kritičnog značaja za održavanje ljudskoga zdravlja. Glutamin je jedna od tih 20 aminokiselina koje su nam potrebne za normalno funkcioniranje, a možemo ih unijeti u naše tijelo kroz hranu. U uobičajenim situacijama, naš organizam može sam proizvesti dovoljne količine glutamina (glutamin se u većini situacija, upravo iz ovog razloga, smatra neesencijalnom aminokiselinom), međutim istraživanja su pokazala kako postoje situacije kada naše tijelo treba veće količine glutamina (periodi bolesti i raznih tjelesnih traumi), nego ih sam organizam može proizvesti što dovodi do deficita na glutaminu. Upravo u takvim situacijama postoji najviše naznaka da dodatni unos glutamina može imati pozitivnih utjecaja na ljudsko zdravlje. Izraziti izvor glutamina je hrana bogata proteinima (posebica ona životinjska: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi), dok se velike količine mogu pronaći i u proteinskim dodacima prehrani (protein sirutke te kazein).

Glutamin se donedavno smatrao sredstvom za povećanje mišićne mase, međutim nema nikakvih dokaza da kod zdravih ljudi glutamin zapravo i pomaže u tom cilju. Pomaže samo kod ljudi koji su prethodno pretrpili određenu fizičku traumu, kao što su opekline, rane u mišićima (rane od oštrica), ili kod oboljenja koja dovode do propadanja mišićne mase, kao što su AIDS i razni oblici tumora. Kod takvih pojedinaca, suplementacija glutaminom daje odlične pozitivne rezultate u cilju izgradnje mišića ili sprječavanje propadanje mišića koje je tipično za njihovo oboljenje.

Najveća dobrobit glutamina zapravo je održavanje i promocije zdravlja imunološkog te posebice probavnog sustava.

Što je glutamin?

Kao što smo već spomenuli glutamin je aminokiselina, a kao i brojne druge aminokiseline postoji u dva oblik: L-Glutamin i D-Glutamin.

Oblik koji se dominantno nalazi u hrani je L-Glutamin, pa kada pričamo o Glutaminu, zapravo govorimo o njegovom (L) obliku, s obzirom da se jedino taj oblik koristi u izgradnji proteina te je od značaja za ljudski organizama

Naše tijelo prirodno proizvodi L-Glutamin, štoviše to je najprisutnija aminokiselina u našoj krvi te ostalim tjelesnim tekućinama. Međutim, postoje situacije kada su zahtjevi tijela za L-glutaminom veći nego njegova mogućnost da ga proizvede. Zbog toga Glutamin nije ni esencijalna (naše tijelo je ne može samo proizvesti, nego je moramo unijeti hranom) aminokiselina, ali nije niti neesencijalna, već se takve aminokiseline koje su većinski neesencijalne, međutim postanu esencijalne u nekim situacijama, nazivaju uvjetno esencijalnima.

Neke od situacija u kojima su povećane potrebe na L-Glutaminu:

-       Intenzivni stres ili stanje šoka

-       Fizička trauma

-       Teška infekcija

-       Intenzivna tjelesna aktivnost

-       Radioterapija

-       Kemoterapija

-       Imunološke bolesti (HIV/AIDS)

-       Kronične upalne bolesti crijeva (Crohn-ova bolest, Ulcerozni kolitis, Upalna bolest crijeva)

-       Nedostatan unos proteina hranom

Uloga kod zdravlja probave

Kao što smo spomenuli, najveća korist unosa L-Glutamina je njegovo pozitivno djelovanje na probavni sustav, a daljnji benefiti za imunološki sustav samo su posljedica njegovog pozitivnog djelovanja na probavu. Kod ljudi, najveći postotak imunološkog sustava je u sastavu probavnog trakta. Razlog tome leži u činjenici da stanice na površini unutarnjih stijenki crijeva imaju imunološku funkciju. Nastoje nas zaštiti od brojnih patogena koje možemo unijeti tijekom procesa konzumacije hrane te probave, a da ne spominjemo trilijune bakterija koje žive u našim crijevima te značajno utječu na funkcioniranje našega organizma.  Upravo zbog toga L-Glutamin ima veliku važnost, on služi kao primarno gorivo za normalno funkcioniranje intestinalnih i imunoloških stanica. Isto tako pomaže održati barijeru između unutrašnjosti crijeva i ostatka tijela te time štiti od nastanka sindroma pod nazivom „leaky gut“- sindrom propusnog crijeva. Kod osoba koje imaju propusno crijevo češće se javljaju simptomi poput nadimanja, vjetrova, preosjetljivosti na hranu, bolova te ostalih probavnih smetnji. Sam pojam još uvijek predstavlja misterij jer do sada nije znanstveno dokazano kako do ovoga sindroma dolazi kod inače zdravih osoba. Vodeća teorija predlaže da kronični psihički stres te kronična sistemska upala imaju glavnu ulogu u nastanku sindroma propusnog crijeva kod zdravih osoba. Inače je proces poznat kod ozbiljnih patoloških stanja poput upalnih bolesti crijeva ili celijakije, kada popuštaju tzv. uski spojevi među stanicama koje oblažu crijevo i ono postaje propusno za toksine iz crijeva koji ulaze u krvotok. Glutamin u takvoj situaciji sprječava popuštanje spojeva između stanica jer je izrazito važan za normalni rast i održavanje stanica probavnoga trakta. S obzirom na golemu važnost crijeva i probave u pogledu imunološkog sustava, glutamin indirektno, značajno pomaže i u održavanju zdravlja imunološkog sustava.

L-Glutamin i Sindrom iritabilnog crijeva (eng. IBS)

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je kronično stanje probavnog sustava koje je karakterizirano bolovima u trbuhu, kao i nelagodom te poremećaju u pražnjenju stolice u obliku zatvora, proljeva ili kombinacije navedenih. Iako ovakav sindrom nije od životne opasnosti, može značajno umanjiti kvalitetu života pojedinaca.

Najčešći simptomi koji ga karakteriziraju:

-napuhnutost

-grčevi u trbuhu

-zatvor

-proljev

-izrazita nelagoda u području abdomena

-bijela sluz u stolici

Postoje naznake da u određenim situacijama do sindroma iritabilnog crijeva može doći usred nedostatka L-Glutamina u organizmu te, kod takvih ljudi, unos L-Glutamina značajno smanjuje ili u potpunosti neutralizira simptome. Uz činjenicu da služi kao gorivo za stanice crijeva te održava barijere između stanica crijeva, L-Glutamin također štiti mukozne barijere jednjaka i crijeva, koje služe tome da spriječe prodiranje bakterija u organizam tijekom procesa probave. Ljudi kojima se IBS razvio usred psihičkog stresa najviše mogu profitirati od unosa L-Glutamina, razlog tome je što povećano lučenje kortizola („hormona stresa“) dovodi do snižavanja razina L-Glutamina u organizmu.

Ostale situacije u kojima je unos L-Glutamina izrazito važan

Kardiovaskularno zdravlje: Unos L-Glutamina kod pojedinaca sa srčanim poremećajima ili u situacijama oko operacije srca pokazuje izrazite kardioprotektivne sposobnosti. Za sada nije sigurno ima li Glutamin određenih benefita, u pogledu kardivaskularnoga zdravlja, i kod zdravih ljudi.

Kod sportaša: Istraživanja pokazuju da glutamin sudjeluje u regulaciji brojnih procesa metabolizma u skeletnim mišićima. Kada je organizam izložen jakom stresu, primjerice za napornih i dugotrajnih treninga, te kada je razina glutamina niska, organizam potreban glutamin crpi iz mišića uslijed čega dolazi do narušavanja njihove snage. Zbog toga se smatra da suplementacija glutamina može spriječiti gubitak mišićne mase, štoviše, može povećati sintezu proteina u organizmu. Navedeno vrijedi jedino u situacijama kada ne unosimo dovoljne količine L-Glutamina standardnom prehranom.

Opekline: Kod pacijenata s izrazitim opeklinama, unos L-Glutamina oralno ili intravenozno značajno umanjuje infekcije, smanjuje vrijeme provedeno u bolnici te ubrzava proces cijeljenja rana.

Traume: Postoje dokazi da glutamin sprječava translokaciju bakterija nakon ozbiljnih ozljeda. One se uobičajeno nalaze u debelom crijevu, a ukoliko se „premjeste“ na neko područje van debeloga crijeva dolazi do raznih infekcija. Do pojave translokacije bakterija dolazi posebice u situacijama kada se pacijenti hrane parenteralno, što znači da hranu dobivaju intravenozno, zbog određenih bolesti probavnog sustava. Također postoje neke naznake, doduše ne konzistentne, da L-Glutamin reducira rizik od smrtnog ishoda kod terminalno bolesnih pacijenata.

Sprječavanje gubitka tjelesne mase i liječenje probavnih smetnji kod ljudi oboljelih od HIV-a/AIDS-a: Unos glutamina ljudima oboljelima od AIDS-a pomaže kod apsorpcije hrane što znači da pacijenti iskorištavaju više energije koju su unijeli hranom te time glutamin pomaže u sprječavanju, za njih štetnog, gubitka tjelesne mase.

Umor i natečenost unutrašnjosti usta kod kemoterapije: Postoje dokazi da glutamin može biti koristan kod reduciranja umora i natečenosti u unutrašnjosti usta koje često nastaje kao posljedica kemoterapija. Sami efekt nije jednak za sve ljude, te najviše profitiraju oni koji općenito ne unose dovoljno glutamina prehranom

Operacija: Dodatak glutamina standardnoj intravenoznoj otopini pomaže imunološkoj funkciji te reducira komplikacije povezane s infekcijama poslije velikih operacija. Isti slučaj je i u situaciji transplantacije koštane srži, glutamin reducira rizik od infekcija, smanjuje vrijeme provedeno u bolnici te ubrzava vrijeme do potpunog oporavka.

LITERATURA:

Aosasa, S., Mochizuki, H., Yamamoto, T., Ono, S., and Ichikura, T. A clinical study of the effectiveness of oral glutamine supplementation during total parenteral nutrition: influence on mesenteric mononuclear cells. JPEN J.Parenter.Enteral Nutr. 1999;23(5).

Baxter J.H. i sur. Glutamine in commercial liquid nutritional products. J Agric Food Chem. (2004)

Blijlevens, N. M., Donnelly, J. P., Naber, A. H., Schattenberg, A. V., and DePauw, B. E. A randomised, double-blinded, placebo-controlled, pilot study of parenteral glutamine for allogeneic stem cell transplant patients. Support.Care Cancer. 2005;13(10).

Bober-Olesinska, K. and Kornacka, M. K. [Effects of glutamine supplemented parenteral nutrition on the incidence of necrotizing enterocolitis, nosocomial sepsis and length of hospital stay in very low birth weight infants]. Med Wieku.Rozwoj. 2005(3).

Breslow R., Cheng Z.L. On the origin of terrestrial homochirality for nucleosides and amino acids. Proc Natl Acad Sci U S A. 2009; 106(23).

Calder P.C., Yaqoob P. Glutamine and the immune system. Amino Acids. 1999;17(3).

Castell, L. M., Poortmans, J. R., and Newsholme, E. A. Does glutamine have a role in reducing infections in athletes? Eur.J.Appl.Physiol Occup.Physiol 1996;73(5).

Chassaing B., Kumar M., Baker M.T., Singh V., Vijay-Kumar M. Mammalian gut immunity. Biomed J. 2014; 37(5).

Demling R.H. Nutrition, Anabolism, and the Wound Healing Process: An Overview. Eplasty. 2009; 9(9).

Hall J.C., Heel K., McCauley R. Glutamine. Br J Surg. 1996; 83(3).

Lacey J.M., Wilmore D.W. Is glutamine a conditionally essential amino acid? Nutr Rev. 1990; 48(8).

Rao R., Samak G. Role of Glutamine in Protection of Intestinal Epithelial Tight Junctions. J Epithel Biol Pharmacol. 2012; 5(1).

Van der Hulst R.R., Von Meyenfeldt M.F., Soeters P.B. Glutamine: an essential amino acid for the gut. Nutrition. 1996; 12(11-12).

Wang B., Wu G., Zhou Z., Dai Z., Sun Y., Ji Y., Li W., Wang W., Liu C., Han F., Wu Z. Glutamine and intestinal barrier function. Amino Acids. 2015; 47(10).

Wilkinson SB, et al. Addition of glutamine to essential amino acids and carbohydrate does not enhance anabolism in young human males following exercise. Appl Physiol Nutr Metab. (2006)

PU = preporučeni dnevni unos