Spirulina - drevna alga impresivnog nutritivnog sastava
Drevni narod Azteka cijenio je spirulinu koja je ponovno dospjela u žarište interesa kada je NASA predložila da se ova alga može uzgajati u svemiru za potrebe astronauta. Danas je jedan od najpopularnijih dodataka prehrani u svijetu.
Spirulina je vrsta modrozelene alge koja raste i u slatkoj i u slanoj vodi. Starost joj se procjenjuje na oko 3,6 milijardi godina te se vjeruje kako predstavlja prvi fotosintetski oblik života koji je pomogao u stvaranju atmosfere bogate kisikom pogodne za život svih drugih aerobnih organizama.
Kao dodatak prehrani preporučuje se zbog svog antibakterijskog, antioksidacijskog te protuupalnog djelovanja. Osim toga, pokazalo se kako spirulina u obliku dodatka prehrani jača imunitet i može blagotvorno djelovati na smanjenje razine kolesterola u krvi.
Izuzetno bogatstvo nutrijenata
Nagli porast zanimanja znanstvenika, ali i prehrambene industrije za ovom algom može se pripisati provedenim biokemijskim analizama koje su pokazale iznenađujući nutritivni sastav spiruline.
Sadrži veliki udio proteina, brojne vitamine i minerale. Proteini čine čak 60 – 70 % ukupne suhe mase spiruline i zato ju se preporuča uzimati u svrhu očuvanja mišićne mase tijekom provođenja redukcijskih dijeta. Za usporedbu, sojino brašno sadrži svega 35% proteina. Nadalje, spirulina je izvor višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA), pigmenata poput klorofila a, fikocijanina i karotena. Standardna preporučena dnevna doza spiruline iznosi 1–3 grama, ali ta se doza može povećati i do 10 grama dnevno. Jedna jušna žlica spiruline (7 grama) zadovoljit će 11% ukupnih dnevnih potreba za željezom i 21 % preporučenih dnevnih potreba za bakrom.
Još neki minerali koji se mogu pronaći u ovoj algi su kalcij, krom, magnezij, mangan i cink. Od vitamina B skupine najzastupljeniji su vitamin B1 i B2. Također, sadrži i druge vitamine kao što su provitamin vitamina A (ß – karoten), vitamin C i vitamin E. Sadržaj ß - karotena neobično je visok, gotovo je 30 puta veći nego u mrkvi.
Snažna antioksidacijska i protuupalna svojstva spiruline
Današnji užurbani način života nikako ne pogoduje zdravlju čovjeka. Čimbenici kao što su psihički stres, brza hrana, prekomjerna konzumacija alkohola i pušenje dovode do značajnog oksidacijskog stresa. Oksidacijski stres u ljudskom organizmu može dovesti do oštećenja molekule DNK i tjelesnih stanica. Nagomilavanjem ovakvih oštećenja dolazi do stvaranja kronične upale, što pridonosi pojavi karcinoma, ali i drugih bolesti. Spirulina je fantastičan izvor antioksidansa i zbog toga ima zaštitno djelovanje na stanice. Najmoćniji antioksidans u spirulini je već ranije spomenuti fikocijanin koji spirulini daje jedinstvenu plavo-zelenu boju. Fikocijanin hvata slobodne radikale, a također inhibira proizvodnju upalnih signalnih molekula te tako pruža impresivni antioksidacijski i protuupalni učinak i štiti organizam od vanjskih štetnih čimbenika.
Svijetla budućnost Spiruline
Interes za takozvanu „hranu budućnosti“ porastao je kao odgovor na poprilično jednolik i pomalo dosadan izbor hrane na tržištu, posebno one životinjskog porijekla. Takva hrana će teško osigurati adekvatan unos hranjivih tvari i biti dio održive prehrane za brzorastuću ljudsku populaciju.
Hrana koja raste u vodenom mediju, kao što je spirulina, u usporedbi s potrebama proizvodnje hrane životinjskog podrijetla, zauzima značajno manji prostor na kopnu jer se može proizvoditi u bočatim ili slanim vodenim područjima, koja su neprimjerena za proizvodnju većine drugih usjeva. Zamjenom uzgoja dijela hrane koja se proizvodi na kopnu spirulinom, dovelo bi do značajnog smanjenja zagađenja zraka, tla i vode.
Spirulina kao dodatak prehrani
Rezultati studija pokazuju mnoge blagodati spiruline na ljudsko zdravlje. Naime, dokazano je kako spirulina ima povoljne učinke na lipidni profil ljudi, imunitet te kardiovaskularno zdravlje uz jaka antioksidativna svojstva. Također, nova studija iz 2019. godine provedena na životinjskim modelima pokazuje snažne dokaze za protuupalno i analgetsko djelovanje.
Kako bi iskoristili sve blagodati ove alge, u današnje je vrijeme najpopularniji način unosa spiruline u obliku dodatka prehrani. Na tržištu se pojavljuje u raznim oblicima i to kao prah, tablete ili kapsule. Uz pravilnu prehranu i adekvatnu tjelesnu aktivnost, spirulina u obliku dodatka prehrani pridonijet će brizi za vaše cjelokupno zdravlje.
LITERATURA:
Abu-Taweel G. M., Mohsen G A.-M., Antonisamy P., Arokiyaraj S., Kim H.-J., Kim S.-J., … Kim Y. O. (2019) Spirulina consumption effectively reduces anti-inflammatory and pain related infectious diseases. J. Infect. Public Health.
Adamia G., Chogovadze M., Chokheli L., Gigolashvili G., Gordeziani M., Khatisashvili G., Kurashvili M., Pruidze M., (2018) About possibility of alga Spirulina application for phytoremediation of water polluted with 2,4,6-trinitrotoluene. Ann. Agrar. Sci.
Akao Y., Ebihara T., Masuda H., Saeki Y., Akazawa T., Hazeki K., Hazeki O., Matsumoto M, Seya, T. (2009) Enhancement of antitumor natural killer cell activation by orally administered Spirulina extract in mice. Cancer Sci. 100(8), 1494–1501.
Bernstein J. A., Ghosh D., Levin L. S., Zheng S., Carmichael W., Lummus Z., Bernstein I. L. (2011) Cyanobacteria: An unrecognized ubiquitous sensitizing allergen? Allergy Asthma Proc. 32(2), 106–110.
Clément G., Giddey C., Menzi R. (1967) Amino Acid Composition and Nutritive Value of the Alga Spirulina Maxima. J. Sci. Fd. Agric. 18, 497-501.
Farooq S. M., Boppana N. B., Asokan D., Sekaran S. D., Shankar E. M., Li C., Gopal K., Bakar S. A., Karthik H. S., Ebrahim A. S., (2014) C-Phycocyanin Confers Protection against Oxalate-Mediated Oxidative Stress and Mitochondrial Dysfunctions in MDCK Cells. PLoS OnE. 9(4), e93056.
Finamore A., Palmery M., Bensehaila S., Peluso I. (2017) Antioxidant, Immunomodulating, and Microbial-Modulating Activities of the Sustainable and Ecofriendly Spirulina. Oxid. Med. Cell. Longev. 2017, 1–14.
Hultberg M., Lind O., Birgersson G., Asp H. (2016) Use of the effluent from biogas production for cultivation of Spirulina. Bioproc. Biosyst. Eng. 40(4), 625–631.
Jensen G. S., Attridge V. L., Beaman J. L., Guthrie J., Ehmann A., Benson K. F. (2015) Antioxidant and Anti-Inflammatory Properties of an Aqueous Cyanophyta Extract Derived from Arthrospira Platensis: Contribution to Bioactivities by the Non-Phycocyanin Aqueous Fraction. J. Med. Food. 18(5), 535–541.
Jiang Y., Xie P., Chen J., Liang G. (2008) Detection of the hepatotoxic microcystins in 36 kinds of cyanobacteria Spirulina food products in China. Food. Addit. Contam. B. Part A, 25(7), 885–894.
Le T.-M., Knulst A. C., Röckmann H. (2014) Anaphylaxis to Spirulina confirmed by skin prick test with ingredients of Spirulina tablets. Food Chem. Toxicol. 74, 309–310.
Majdoub H., Mansour M. B., Chaubet F., Roudesli M. S., Maaroufi R. M. (2009) Anticoagulant activity of a sulfated polysaccharide from the green alga Arthrospira platensis. Biochim. Biophys. Acta. 1790(10), 1377–1381.
Mazokopakis E. E., Karefilakis C. M., Tsartsalis A. N., Milkas A. N., Ganotakis E. S. (2008) Acute rhabdomyolysis caused by Spirulina (Arthrospira platensis). Phytomedicine. 15(6-7), 525–527.
Park H. J., Lee Y. J., Ryu H. K., Kim M. H., Chung H. W., Kim W. Y. (2008) A Randomized Double-Blind, Placebo-Controlled Study to Establish the Effects of Spirulina in Elderly Koreans. Annals of Nutrition and Metabolism. 52(4), 322–328.
Parodi A., Leip A., De Boer I. J. M., Slegers P. M., Ziegler F., Temme E. H. M., Herrero M., Tuomisto H., Valin H., Van Middelaar C. E., Van Loon J. J. A., Van Zanten H. H. E. (2018) The potential of future foods for sustainable and healthy diets. Nat. Sustain. 1(12), 782–789.
Romay C., Gonzalez R., Ledon N., Remirez D., Rimbau V. (2003) C-Phycocyanin: A Biliprotein with Antioxidant, Anti-Inflammatory and Neuroprotective Effects. Curr. Protein Pept. SC 4(3), 207–216.
Roy-Lachapelle A., Solliec M., Bouchard M., Sauvé S. (2017) Detection of Cyanotoxins in Algae Dietary Supplements. Toxins, 9(3), 76.
Schmidt J., Wilhelm S., Boyer G. (2014) The Fate of Microcystins in the Environment and Challenges for Monitoring. Toxins, 6(12), 3354–3387.
Scoglio, S. (2018) Microcystins in water and in microalgae. Toxicol. Rep. 5, 785–792.
Shih C.-M., Cheng S.-N., Wong C.-S., Kuo Y.-L., Chou T.-C. (2009) Antiinflammatory and Antihyperalgesic Activity of C-Phycocyanin. Anesth. Analg. 108(4), 1303–1310.
Vichi S., Lavorini P., Funari E., Scardala S., Testai E. (2012) Contamination by Microcystis and microcystins of blue–green algae food supplements (BGAS) on the italian market and possible risk for the exposed population. Food chem. Toxicol. 50(12), 4493–4499.
Wu Q., Liu L., Miron A., Klímová B., Wan D., Kuča K. (2016) The antioxidant, immunomodulatory, and anti-inflammatory activities of Spirulina: an overview. Arch. Toxicol. 90(8), 1817–1840.
