Moderna konvencionalna medicina bori se protiv bolesti izravno, uz pomoć lijekova, operacija i cijelog niza terapija. Međutim, danas smo sve više svjesni da se iskonsko zdravlje postiže tek uz zdrav i snažan imunološki sustav koji je u optimalnoj funkciji. Upravo se imunološki sustav bori protiv mikroorganizama – uzročnika bolesti i dirigira procesom izliječenja. Od dana rođenja, naš je organizam izložen stalnim „napadima“ bakterija, virusa i ostalih patogenih čestica, a imunološki sustav predstavlja jedinstveni štit od bolesti kojim nas je opskrbila majka priroda.
Imunološki sustav sastoji se od dva izrazito različita entiteta. Jedan dio sustava je nespecifičan, što znači da napada i odolijeva svemu s čime dođe u kontakt, dok drugi specifičan imunitet, ovisno o vrsti napada s kojim se suočava, proizvodi antitijela protiv točno određenih napadača. (1)
Nutritivni status je iznimno bitan za aktivnost imunološkog sustava. Primjera radi, malnutricija (pothranjenost) je najčešći uzrok oslabljenog imuniteta na svijetu (2). Adekvatni unos mikronutrijenata od ključne je važnosti za pravilan rad imuniteta, a u tom se kontekstu ističu željezo, vitamin C i bakar budući da doprinose normalnoj funkciji imunološkog sustava.
Željezo je važna komponenta proteina i enzima koji sudjeluju u prijenosu i skladištenju kisika te proizvodnji energije. (3) Dovoljne količine željeza nužne su za učinkoviti imunološki odgovor budući da željezo sudjeluje u proizvodnji T limfocita i generaciji reaktivnih kisikovih spojeva koji ubijaju patogene. Stoga i ne čudi da se deficit željeza vrlo brzo očituje na imunitetu. Neadekvatna funkcija neutrofila i T limfocita kao i smanjen broj T stanica i stanica prirodnih ubojica su samo neki od učinaka koji su primijećeni kod deficita željeza. (4, 5) Posljedica je oslabljen imunitet i veća podložnost infekcijama.
Uz željezo, adekvatan unos vitamina C je od ključne važnosti za pravilan rad imunološkog sustava. Vitamin C, naime, ima ulogu u proizvodnji i funkciji leukocita odnosno bijelih krvnih stanica i to osobito neutrofila, limfocita i fagocita. Dodatno, vitamin C povećava apsorpciju ne-hem željeza (željeza koje je prisutno u biljnim izvorima i koje organizam teže iskorištava nego željezo iz životinjskih izvora) i time povećava biodostupnost ovog važnog minerala. (6). Studije pokazuju da se niske vrijednosti imunoloških parametara kakve nalazimo u pacijenata s lošim statusom vitamina C mogu povećati unosom vitamina C u obliku dodatka prehrani. (7,8) Da dodaci vitamina C mogu biti od koristi pokazuju i meta-analize studija koje su proučavale njegovog učinak na prehladu. Iako pripravci vitamin C nisu uspjeli prevenirati nastanak bolesti, u dozi od 200 mg dnevno pokazali su se učinkoviti u smanjenu intenziteta i trajanja simptoma prehlade. (7, 9)
Vitamin C je nerijetko u dodacima prehrani dostupan u kombinaciji s bioflavonoidima, a riječ je o vrsti biljnih pigmenata topljivih u vodi koje često nalazimo u voću i povrću bogatom vitaminom C, posebice u citrusima.
Bakar je sastavni dio brojnih važnih enzima, poput citokrom c oksidaze koja ima ulogu u proizvodnji energije nužne za funkciju imunoloških stanica ili superoksid dismutaze koji sudjeluje u zaštiti stanica imuniteta od slobodnih radikala. Čak i malen nedostatak bakra odražava se negativno na aktivnost T-limfocita i fagocita. (10) Deficit bakra očituje se neutropenijom odnosno smanjenim brojem vrlo važnih bijelih krvnih stanica, neutrofila(11) što može povećati rizik od raznih infekcija. Korist bakra za imunitet pokazuje studija na životinjama koja je utvrdila da pripravak bakra povećava aktivnost enzima s važnim ulogama u imunitetu te samim time poboljšava imunološki odgovor. (12)
Sandra Krstev Barać, mag.nutr.
Vitaminoteka d.o.o.
Literatura
s hamamelisom i medom
za osjetljivu kožu
s uljem boražine, rodiolom i peptidima