Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija možete pronaći OVDJE.

Zaštita imuniteta u vrijeme pandemije Covid-19

Zaštita imuniteta u vrijeme pandemije Covid-19

Osim epidemioloških mjera, dodatne mjere koje možemo provoditi kako bismo suzbili širenje bolesti Covid-19 bolesti su one koje se ubrajaju u pružanje potpore vlastitom imunitetu. Poglavito je to pravilna i uravnotežena prehrana, smanjenje stresa i odmor te dodatni unos vitamina, minerala i prirodnih spojeva koji štite imunosni sustav. Nedostatak mikronutrijenata može oslabiti imunosnu funkciju i povećati osjetljivost na zarazne bolesti, a kod određenih populacijskih skupina poput djece, trudnica, dojilja, kroničnih bolesnika i osoba starije dobi, veća je mogućnost pojave nedostatka.

Pažljivim “osluškivanjem” našeg tijela sami možemo najbolje pratiti tjelesne signale koji nastaju zbog neadekvatne prehrane, načina života ili određenih zdravstvenih tegoba. Signali se očituju slabljenjem imuniteta, učestalim infekcijama, anemijom, lošom kvalitetom kose, kože, noktiju, smanjenim apetitom, grčevima mišića, umorom, slabosti, iscrpljenosti, potištenosti, nesanicom, sporim cijeljenjem rana, i cijelim nizom drugih simptoma. Održavanje zdravog i snažnog imunološkog sustava važno je tijekom cijele godine, no posebice tijekom jeseni, zime i ranog proljeća. Dodaci prehrani i biljni pripravci koriste se već desetljećima za prevenciju i tretiranje infekcija koje se javljaju u zimsko doba, no tek u ovo pandemijsko doba dobili su dužnu pažnju šire javnosti.

Interes za hranom i dodacima prehrani koji se preporučuju za jačanje imuniteta apsolutno je eksplodirao u prvoj polovici 2020. godine uslijed pojave aktualne pandemije. Vitamin D pritom je najviše prepoznat kao snažan zaštitnik imuniteta, posebice kad je riječ o zaštiti od virusnih respiratornih infekcija. Globalna populacija naučila je puno o važnosti vitamina D za imunosni sustav, o manjkavosti prehrambenih izvora, obogaćenoj hrani, ulozi sunčevog zračenja i primjeni dodataka prehrani s vitaminom D.

Cink je također doživio značajan uzlet, a ljekarne su bilježile nedostatke dodataka prehrani s cinkom koji su se brže prodavali nego što su pristizali. Dobar stari vitamin C uživa veću pažnju od početka pandemije, ali i drugi imunomodulatori poput echinaceje, kurkumina, ulja crnog kima, beta-glukana, i probiotika. Činjenica da se simptomi bolesti Covid-19 mogu ispoljiti i u probavnom sustavu, u žarište interesa postavila je i probiotike i fermentiranu hranu, a prisjetili smo se i da je najveći dio stanica imunosnog sustava smješten u crijevima. Sav taj interes i potražnja u početku pandemije temeljio se isključivo na znanjima ekstrapoliranim iz drugih vrsta infekcija, no kako su mjeseci, a nažalost i godine prolazile, pojavile su se znanstvene studije koje su promatrale povezanost pojedinih vrsta nutritivne terapije s pojavnošću i ublažavanjem tegoba nastalih uslijed infekcije virusom SARS-CoV2.

Iako je dokaza još uvijek premalo, čini se da strategija primjene imunomodulatornih nutrijenata poput vitamina D, C, cinka, selena, vitamina B kompleksa te probiotika i odabranih biljnih ekstraka može biti korisna u jačanju imunosnog sustava i kad je riječ o aktualnoj pandemiji.

Optimalan nutritivni status - preduvjet dobrog imuniteta

Iako je već na početku pandemije pretilost isticana kao bitan čimbenik rizika, danas je posve jasno da pretilost predstavlja glavni rizični čimbenik za nepovoljne ishode nakon infekcije SARS-CoV-2 virusom. U današnje doba, utjecaj nutritivnog statusa na učestalost i težinu bolesti Covid-19 promatramo kao dvostruko breme. U pothranjenih kroničnih bolesnika i osoba starije dobi možemo očekivati veću smrtnost i teže oblike bolesti. S druge strane, sada je nedvojbeno da veći problem predstavlja pretilost, budući da nam je tekovina „društva obilja“ donijela veliku učestalost pretilosti i prekomjerne tjelesne mase. Rezultati istraživanja širom svijeta ukazuju da je među najtežim slučajevima Covid-19 bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja značajan udio pretilih. Smatra se da pretile osobe imaju veću sklonost respiratornim infekcijama zbog mehaničkih i hormonalnih uzroka. Adipokini i citokini koje proizvode adipociti, te leptin, igraju središnju ulogu u modulaciji aktivnosti svih stanica imunosnog sustava, poznato je kako se masno tkivo danas razmatra kao endokrini organ, a debljina je prepoznata kao kronično upalno stanje. Problem debljine u Republici Hrvatskoj ima javnozdravstveni značaj budući da je čak 60 % populacije prekomjerno teško ili pretilo. Stoga je gubitak suvišnih kilograma danas jedna od najboljih odluka koju možemo donijeti, u svrhu zaštite od kroničnih nezaraznih, ali i zaraznih bolesti.

Trenutno nema uvjerljivih dokaza o tome da određena vrsta hrane ili način prehrane može ojačati naš imunosni sustav te ciljano spriječiti infekciju koronavirusom ili pomoći u njenom liječenju. Međutim, postoji nekoliko mikronutrijenata (vitamini A, B6, B12, C i D, folati, bakar, željezo, selen, cink i) koji igraju važnu ulogu u funkciji našeg imunosnog sustava. Savjetuje se pridržavanje pravilne i uravnotežene prehrane bogate voćem i povrćem, kojom možemo unijeti sve potrebne hranjive tvari, uključujući i navedene vitamine i minerale. Model prehrane koji se posebno ističe je tzv. plant-based prehrana ili prehrana temeljena na biljnim izvorima. Kod takvog modela prehrane životinjski izvori nisu u potpunosti isključeni iz prehrane, ali se konzumiraju tek povremeno, a dominiraju biljni izvori. I mediteranska prehrana jedan je od načina prehrane koji se uklapa u tu definiciju, a ona je ujedno i protuupalna te štiti od cijelog niza bolesti.

Rezultati istraživanja u koje je bilo uključeno 2884 zdravstvenih radnika iz šest zemalja pokazali su kako osobe koje slijede biljnu ili pesketarijansku prehranu (vegetarijanska prehrana koja sadrži i ribu) imaju znatno manji rizik od razvoja ozbiljnih simptoma bolesti Covid-19, u usporedbi s onima koji slijede druge vrste prehrane. Prehrana na biljnoj osnovi bogata je vitaminima i mineralima te fitonutrijentima poput karotenoida i polifenola. Prethodno provedene studije izvijestile su kako pojedini nutrijenti, posebno vitamini A, C, D i E, mogu smanjiti rizik od respiratornih infekcija, poput prehlade i upale pluća, te skratiti trajanje bolesti. Pretpostavlja se kako navedeni nutrijenti podržavaju funkciju imunosnog sustava jer imaju važnu ulogu u stvaranju antitijela, proliferaciji limfocita i smanjenju razine oksidativnog stresa. Nadalje, u pesketarijanskoj prehrani riba predstavlja važan izvor vitamina D te dokozaheksaenske (DHA) i eikozapentaenske kiseline (EPA), omega-3 masnih kiselina. Visok unos EPA i DHA djeluje protuupalno, suzbijajući stvaranje proupalnih citokina te smanjujući sintezu upalnih eikozanoida i oksidativni stres.

Osim pravilne prehrane, tjelesna aktivnost, smanjenje razine stresa i dovoljno sna također će doprinijeti održavanju normalnog funkcioniranja imunosnog sustava. Uz navedeno, dobra higijenska praksa, fizičko distanciranje i izoliranje zaraženih najbolji su poznati načini za sprječavanje širenja infekcije.

Primjena dodataka prehrani

Niske razine ili nedovoljan unos mikronutrijenata poput vitamina A, C, D, E, B6 i B12, cinka i selena povezuju se s neželjenim kliničkim ishodima tijekom virusnih infekcija. Neki međunarodni autoriteti predlažu da se osim određivanja vitamina A i D razmotri i procjena statusa vitamina B kompleksa, vitamina C, omega-3 masnih kiselina, selena, cinka i željeza u bolesnika s infekcijom Covid-19, a u mnogim centrima provodi se intravenska primjena vitamina D i C u povišenim dozama te ostalih mikronutrijenata barem u standardnim dnevnim dozama. Zasigurno svoje mjesto u prevenciji respiratornih infekcija ima i primjena probiotika i prebiotika u svrhu postizanja ravnoteže crijevne mikrobiote, te biljnih dodataka prehrani poput echinaceje, kurkumina beta glukana i ulja crnog kima te brojnih pčelinjih proizvoda.

Vitamin D

Znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i veće učestalosti infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog (dišnog) sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije.  Za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti, poželjno je postići koncentraciju vitamina D u krvi između 75 i 125 nmol/L. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1500 – 2000 IJ.

U brojnim je studijama uočena povezanost nedostatka vitamina D s ozbiljnijim simptomima COVID-19 bolesti. Primjerice, u europskim je zemljama uočena obrnuta povezanost koncentracije 25-OH vitamina D u serumu s brojem slučajeva Covid-19 infekcije, kao i sa smrtnošću. Nadalje, stručnjaci pretpostavljaju kako je za postizanje zaštitnih učinaka prekasno početi uzimati vitamin D tek nakon dijagnoze Covid-19 bolesti.

Učestalost nedostatka vitamina D vrlo je velika, posebno u starijih i pretilih osoba, kod kojih su zabilježeni ozbiljniji klinički ishodi uslijed bolesti Covid-19. Vitamin D u interakciji sa svojim receptorom u imunosnim stanicama modulira urođeni i stečeni imunosni sustav kao odgovor na invaziju bakterijskih i virusnih patogenih mikroorganizama i stoga je dobra strategija osigurati njegovu optimalnu razinu tijekom hladnijeg dijela godine.

Cink

Cink se u organizmu skladišti u vrlo malim količinama, što znači da neadekvatan unos može dovesti do njegova nedostatka, koji je povezan s ugroženom imunosnom funkcijom. Nedostatak cinka rezultira disfunkcijom humoralne i stanične imunosti što može povećati podložnost infektivnim bolestima. Povećanje unutarstanične koncentracije cinka može učinkovito smanjiti brzinu replikacije različitih RNA virusa. Stoga, nadomjesna terapija cinkom može biti učinkovita ne samo na ublažavanje simptoma COVIDa-19 poput respiratornih infekcija, već i na sam virus.

Rezultati brojnih nasumičnih kontroliranih ispitivanja pokazali su kako uzimanje umjerenih doza cinka putem dodatka prehrani kod zdravih starijih pojedinaca poboljšava nekoliko aspekata imunosne funkcije te može smanjiti učestalost infekcija, pa čak i opću smrtnost.

Glavne rizične skupine koje obolijevaju od bolesti Covid-19 su starije osobe, i to muškarci, pretile osobe i pacijenti s dijabetesom, te su oni izloženi povećanom riziku od nedostatka cinka. Štoviše, mnogi široko korišteni antihipertenzivni lijekovi i statini negativno utječu na status cinka. Budući da nedostatak cinka smanjuje otpornost na viruse, pretpostavlja se kako povećava osjetljivost na virus Covid-19. Iz tog razloga, trebalo bi razmotriti uvođenje preventivnih nutritivnih mjera i brzo uvođenje cinka u obliku dodatka prehrani kod rizičnih skupina.

Vitamin C

Vitamin C je učinkovit antioksidans koji pojačava aktivnost i funkciju imunosnih stanica, migraciju bijelih krvnih stanica i leukocita putem mobilizacije neutrofila i monocita. Nedostatak vitamina C dovodi do oslabljenog imuniteta i veće osjetljivosti na infekcije, povećavajući rizik za obolijevanje od upale pluća i pogoršavajući ozbiljnost bolesti. Pokazalo se kako disfunkcionalna epitelna barijera u plućima životinja može biti obnovljena primjenom vitamina C. Uzimanje vitamina C u obliku dodatka prehrani je učinkovito u prevenciji, kao i u liječenju respiratornih infekcija. Ispitivanja su pokazala kako ono smanjuje učestalost i trajanje infekcije gornjih dišnih puteva i ozbiljnost upale pluća kod hospitaliziranih starijih osoba, kao i simptome prehlade.

Selen

Selen u velikoj mjeri utječe na imunosni odgovor svojim djelovanjem na selenoproteine, koji djeluju kao stanični antioksidansi. Čini se kako nedostatak selena poboljšava virulenciju ili progresiju nekih virusnih infekcija. Selen također ima važnu ulogu u modulaciji upalnog odgovora i proizvodnji citokina. Uzimanjem selena u obliku dodatka prehrani poboljšava se odgovor imunosnog sustava na virusne infekcije kod osoba s nedostatkom selena. Iako su dokazi nedostatni, rezultati ograničenog broja studija pokazali su postojanje funkcionalnih učinaka uzimanja selena na ljudski imunosni sustav.

Vitamini B-skupine

Heterogena skupina B vitamina povezuje se sa povoljnijim kliničkim ishodima kod pacijenata s virusnom infekcijom. Posebno se ističe vitamin B2, koji u kombinaciji sa UV zračenjem smanjuje koncentraciju virusa MERS-CoV u plazmi. Također, vitamin B3 pokazuje snažno protuupalno djelovanje tijekom liječenja oboljelih koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju. Dakle, adekvatna nadomjesna primjena ove skupine vitamina može značajno doprinijeti jačanju imunološkog odgovora oboljelih.

Omega-3 masne kiseline

Rezultati preliminarnog pilot istraživanja pokazuju kako su pacijenti s najvećim vrijednostima omega-3 masnih kiselina u krvi imali 75% manju mogućnost za smrtni ishod od COVID-19 bolesti.

Dugolančane višestruko nezasićene omega-3 masne kiseline, točnije eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA), posjeduju protuupalna svojstva koja mogu pomoći u smanjenju morbiditeta i smrtnosti od Covid-19 bolesti. Znanstvenici su proveli pilot istraživanje u kojemu je potvrđena obrnuta povezanost razine EPA i DHA u eritrocitima (omega-3 indeks) s rizikom od smrtnog ishoda. Međutim, ova preliminarna otkrića trebaju biti potvrđena u većim studijama.

Kurkumin

Zbog svojeg antiviralnog djelovanja kurkumin predstavlja logičan izbor za profilaktičku terapiju kada je u pitanju Covid-19. Zbog iskustva utjecaja kurkumina na koronaviruse koji su se ranije javili i bili uzrokom teške akutne respiratorne bolesti, poput bolesti SARS-CoV iz 2003. godine, možemo predvidjeti kako kurkumin ometa replikaciju virusa i njegovo vezanje na receptore. Potencijalni nedostatak kurkumina jest njegova ograničena bioraspoloživost, posebno kod oralne primjene, no tom se problemu može doskočiti dodatkom piperina ili različitim inovativnim formulacijama poput miceliziranih oblika.

Prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka d.o.o.

Proizvodi na popustu za lipanj - više vrijednosti za Vaš novac

Ulje koštica marelice

Ulje koštica marelice

 

Multivitaminske kapi za djecu

Multivitaminske kapi za djecu

okus borovnice

Krema za tijelo i ruke

Krema za tijelo i ruke

s nevenom, uljem makadamije i lipom

Cvjetni prah

Cvjetni prah

koncentrat hranjivih tvari