U suvremenom načinu života, ljudski organizam sve je češće izložen štetnim utjecajima iz okoliša poput zagađenja, stresa, loše prehrane i raznih kemikalija. Ti čimbenici mogu potaknuti stvaranje slobodnih radikala – nestabilnih molekula koje, u višku, mogu oštetiti stanice i izazvati tzv. oksidativni stres.
Slobodni radikali i oksidansi imaju dvostruku ulogu – mogu biti korisni u određenim tjelesnim procesima, ali u većim količinama postaju štetni. Kada ih tijelo ne može dovoljno brzo ukloniti, dolazi do nakupljanja koje pridonosi razvoju brojnih kroničnih i degenerativnih bolesti poput raka, srčanih i neuroloških bolesti, artritisa, lošeg imuniteta i starenja.
Kako bi se zaštitio od tih štetnih učinaka, organizam koristi antioksidanse – tvari koje neutraliziraju slobodne radikale. Antioksidansi mogu biti prirodno prisutni u tijelu, ali se velik dio njih unosi putem hrane. Posebno su vrijedni oni iz biljnih izvora jer sadrže bogatstvo bioaktivnih spojeva koji dodatno jačaju obrambene mehanizme tijela. Među njima ističu se bobice poput crne bazge, borovnica, brusnica, aronije, acai i goji bobica te začini poput kurkume i biljaka poput zelenog čaja. Važno je napomenuti da tijelo najbolje štiti kombinacija različitih prirodnih spojeva (fitokemikalija) koji se zajedno nalaze u voću i biljnim proizvodima. Njihovo zajedničko djelovanje ima jači učinak nego kada se koristi samo jedan izolirani spoj.
Crna bazga
Bazga obuhvaća nekoliko vrsta rodova Sambucus. Najčešća vrsta je Sambucus nigra, poznata i kao europska ili crna bazga koja, iako je porijeklom iz Europe, široko je rasprostranjena i uzgaja se i u drugim dijelovima svijeta. Crna bazga sadrži mnoge korisne tvari, posebno antocijanine, za koje se u istraživanjima pokazalo da jačaju imunitet i mogu pomoći u borbi protiv virusa. Kod unosa bazge u obliku dodatka prehrani, antocijanini se mogu izmjeriti u krvi, što pokazuje da ih tijelo dobro apsorbira. Zahvaljujući tradicionalnoj upotrebi i novijim istraživanjima, crna bazga postaje sve popularnija kao prirodna pomoć kod prehlade i infekcija dišnog sustava, a očekuje se da će potražnja za njom i dalje rasti. Također, znanstvena istraživanja proučavaju njeno antioksidativno, protuupalno, antimikrobno te zaštitno djelovanje na srce, mozak i šećer u krvi, što je čini vrlo korisnom za zdravlje.
Acai
Acai bobice (Euterpe oleracea) su male ljubičaste bobice, koje podsjećaju na crno grožđe, a koje rastu na visokim palmama u amazonskim prašumama. Zbog izuzetne nutritivne vrijednosti postale su popularne i na Zapadu, a najviše se ističu zbog visokog sadržaja antioksidansa za koje laboratorijska istraživanja pokazuju da su prisutni u deset puta većoj koncentraciji u odnosu na drugo voće bogato antioksidansima. Zbog toga se primjena acai bobica u obliku dodatka prehrani intenzivno istražuje u prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila, posebno u svrhu regulacije razine kolesterola, zatim kod karcinoma, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti te u svrhu povećanja libida i vitalnosti.
Goji
Goji bobice su porijeklom iz Kine, a osobito dobro uspijevaju u sjeverozapadnim regijama Kine. Goji bobice (Lycium) pripadaju porodici Solanaceae (pomoćnice), koja obuhvaća brojne biljke, uključujući krumpire, rajčice i patlidžane. Goji bobice bogate su mnogim komponentama visoke biološke aktivnosti poput polisaharida, karotenoida i fenolnih spojeva. Polisaharidi goji bobica osobito su cijenjeni u kineskoj tradicionalnoj medicini koja goji bobice koristi kao pomoć u snižavanju koncentracije masnoća u krvi, poticanju plodnosti i jačanju imuniteta. Slično kao i druge biljke, goji bobice su voće s visokim antioksidativnim potencijalom koje ublažava oksidativni stres i time pruža brojne zdravstvene koristi, poput sprječavanja oštećenja DNA, lipida i proteina koje uzrokuju slobodni radikali.
Borovnica
Bobičasto voće karakteristično je po svojoj intenzivnoj crvenoj i ljubičastoj boji. Nosioci ove boje su pigmenti iz skupine bioflavonoida, točnije antocijani. Ovi spojevi djeluju kao snažni antioksidansi, a u njihovoj aktivnosti pridružuju im se i vitamini s antioksidativnom aktivnošću – vitamini C i A - koje također nalazimo u tamnom bobičastom voću. Svakodnevnim unosom tamnog bobičastog voća u organizam unosimo vrijedne tvari koje posjeduju preventivna i terapijska djelovanja te štite od brojnih bolesti današnjice. Osim toga, bobičasto voće, posebno borovnice, dospjelo je na sam vrh liste od 25 namirnica koje djeluju protiv starenja. Listu su sastavili znanstvenici sa Sveučilišta Tufts u Bostonu, temeljem mjerenja koje je pokazalo snagu antioksidansa u pojedinoj hrani. Ova vrijednost naziva se ORAC vrijednost (Oxygen Radical Absorbance Capacity ili kapacitet neutralizacije kisikovih radikala), a vjeruje se da unosom hrane s visokim brojem ORAC jedinica možemo povećati koncentraciju antioksidansa u tijelu i pomoći prevenciji starenja. Hrana bogata jedinicama ORAC-a će teorijski pomoći zaustavljanju nastanka bora, zaštititi zglobove od artritisa, smanjiti rizik od bolesti srca i povećati šanse za zaštitu od mnogih vrsta raka. Čak se smatra da može zaustaviti ranu pojavu demencije i senilnosti.
Brusnica
Brusnice predstavljaju bogat izvor bioaktivnih spojeva. Obiluju hranjivim tvarima i spojevima s antioksidativnim djelovanjem. I američka (Vaccinium macrocarpon) i europska (Vaccinium oxycoccus) brusnica sadrže puno polifenola poput fenolnih kiselina, antocijana i flavonoida. Posebno su značajne jer su jedan od rijetkih plodova s visokim udjelom proantocijanidina, koji su povezani s brojnim zdravstvenim koristima. Rezultati mnogih istraživanja pokazali su da brusnica ima blagotvoran učinak na zdravlje i prevenciju bolesti. Posebno se istražuje djelovanje brusnice kod upala mokraćnih puteva kod odraslih i djece, ali i korist kod srčanih bolesti, raka, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma, pretilosti, karijesa i bolesti desni, infekcija bakterijom Helicobacter pylori u želucu i drugih bolesti.
Zeleni čaj
Polifenoli iz zelenog čaja poznati su po snažnim antioksidativnim, protuupalnim i antikancerogenim učincima. Najpoznatiji među njima je epigalokatehin-3-galat (EGCG), koji se u velikim količinama nalazi upravo u zelenom čaju. EGCG pripada skupini spojeva koji se nazivaju katehini i ima sposobnost neutraliziranja slobodnih radikala, ali i druge korisne učinke na stanice. Većina istraživanja o njegovim zdravstvenim koristima fokusira se na potencijal u borbi protiv raka, osobito onih vrsta koje su povezane s hormonima.
Kurkuma
Polifenoli su prirodni spojevi koji se u velikim količinama nalaze u voću, povrću, mahunarkama i žitaricama. Ove molekule su sekundarni metaboliti biljaka i obično sudjeluju u obrani biljke od UV zračenja ili napada patogena. Osnovna istraživanja i epidemiološke studije pokazale su obrnuti odnos između rizika od degenerativnih bolesti i prehrane bogate polifenolima. Epidemiološki podaci pružaju uvjerljive dokaze da prehrana bogata antioksidansima smanjuje učestalost degenerativnih bolesti. Kurkumin, glavni polifenol u podanku biljke kurkume (Curcuma longa L.), odgovoran je za njezinu žutu boju te posjeduje snažna antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva.
Aronija
Domovina biljke aronije (Aronia melanocarpa) je Sjeverna Amerika gdje su još Indijanci vjerovali u njezina ljekovita svojstva koristeći je za liječenje prehlade. U prvoj polovini 20. tog stoljeća aronija je pristigla u Europu, točnije u Sovjetski savez, a zatim i ostale zemlje istočne Europe. Bobice aronije su jedan od najbogatijih izvora fenolnih supstanci, poglavito antocijana. Antocijani su pigmenti topivi u vodi zaslužni za tamno plavu boju ploda koji posjeduju snažan antioksidativni potencijal. Sok dobiven iz plodova aronija te antocijani dobiveni iz bobica predmet su brojnih istraživanja proteklih 15 godina. In vivo i in vitro studije pritom ukazuju na brojne blagotvorne učinke soka od aronije od kojih valja izdvojiti hepatoprotektivan i gastroprotektivan učinak te protuupalan učinak primjećen na štakorima. Studije također ističu bakteriostatsku aktivnost in vitro protiv bakterija Staphylococcus aureus i Escherichia coli te antivirusni učinak protiv uzročnika gripe tipa A. Dodatno, pokazalo se da antocijani iz aronije mogu imati povoljno djelovanje na metabolizam ugljikohidrata u osoba sa šećernom bolešću.
Literatura: