Istraživanja pokazuju da djeca godišnje imaju 6 do 8 respiratornih infekcija, dok se odrasli zaraze u prosjeku između 2 i 4 puta. Razdoblje jeseni i zime je posebno izazovno jer boravak u zatvorenim prostorima povećava mogućnost zaraze. Želimo li imati zdrav i učinkovit imunitet koji će nas braniti od učestalih zaraza potrebno je pravilno se hraniti, biti tjelesno aktivan, naučiti se nositi sa svakodnevnim stresom i dovoljno spavati. Također, imunitet koji je u savršenoj formi mora biti adekvatno opskrbljen vitaminima i mineralima iz prehrane, a najvažniji među njima su vitamini C i D, a od minerala selen i cink.

Kako radi imunosni sustav?

Naziv imunosni sustav predstavlja mrežu specijaliziranih organa, tkiva, stanica i molekula. Prva granica koju zarazne čestice i drugi štetni čimbenici trebaju prijeći je ona fizička, a radi se o koži, sluznicama, slini, želučanoj kiselini i slično. Primjerice, sluz u svom sastavu sadrži proteine koji mogu uništiti patogene organizme. U osnovi, funkcija imuniteta temelji se na dva obrambena mehanizma, a to su nespecifična ili urođena obrana i specifična ili stečena obrana. Nespecifična imunost uključuje djelovanje stanica poput NK stanica, citokina, makrofaga i neutrofilnih granulocita. Stečena imunost pak stječe se u kontaktu s infektima ili cjepivom, a uključuje T i B limfocite. Svaki novi doticaj s poznatim infektom uzrokuje proizvodnju specifičnih antitijela koji ciljano i učinkovito napadaju prijetnju. Imunosni sustav ima sposobnost razlikovanja zdrave stanice od nezdravih zaraženih stanica prepoznavajući njihove signale. U slučaju da imunosni sustav zakasni s reakcijom i na vrijeme ne prepozna i uništi prijetnju tada dolazi do razvoja infekcije.

Može li imunitet biti slab?

Nažalost ne postoji test koji nam može potvrditi je li nam imunitet jak ili slab. No znamo da dob igra važnu ulogu u imunitetu. Primjerice, mala djeca koja se po prvi puta susreću s mnogim infektima imaju izraženije simptome bolesti i češće obolijevaju, kao i osobe starije dobi čiji se imunitet ne može jednako učinkovito nositi sa prijetnjama kao u mladosti. Određeni ljudi imaju jak imunitet koji je otporan na većinu infekcija, a samo su izuzetno rijetki ljudi otporni na sve tipove infekcija. U većini slučajeva imunitet nije slab u cijelosti već se radi o slabosti određenog manjeg dijela imunosnog sustava zbog čega je organizam podložniji određenim specifičnim infekcijama, no ne i svim infekcijama.

Na koji način možemo jačati svoj imunitet?

Istraživanja su otkrila direktnu vezu između životnog stila i snažnog imuniteta. Zdrave životne navike najučinkovitije su sredstvo za jačanje imuniteta, međutim, svakodnevica je prepuna izazova zbog kojih, unatoč snažnoj volji, predanost u nastojanju održavanja zdravih navika posustaje. Principi pravilne prehrane podrazumijevaju svakodnevni unos obilja svježeg i raznolikog voća i povrća. Posebni doprinos zdravom imunitetu osiguravaju prehrambena vlakna koja njeguju mikrobiom odnosno dobre bakterije u našim crijevima. U probavnom sustavu nalazi se 2/3 ljudskog imunosnog sustava što ukazuje na važnost pravilne prehrane i unosa svih potrebnih nutrijenata koji služe kao potpora imunosnom sustavu. Dodaci prehrani koji sadrže vitamine i minerale za kojima posežemo kako bi ojačali imunitet ne dolaze s garancijom da nećemo oboljeti od primjerice respiratornih bolesti u zimskim mjesecima, no za neke od njih postoje snažni znanstveni dokazi koji ukazuju da u visokom postotku ipak mogu pružiti dobru zaštitu od infekcija. Uspješnost vitaminsko mineralnih dodataka prehrani u jačanju imuniteta uvelike ovisi o prisutnom deficitu nutrijenata u organizmu poglavito onih ključnih za zdrav imunitet, a to su u prvom redu vitamini C i D, te cink i selen.

Vitamin C

Vitamin C važan je za dobar rad imuniteta iz nekoliko razloga. Naime, vitamin C pomaže u poticanju proizvodnje limfocita i fagocita odnosno bijelih krvnih stanica koje pomažu u zaštiti organizma od infekcija. Također, s obzirom da je antioksidans, on ima sposobnost štititi bijele krvne stanice od oksidativnog oštećenja slobodnim radikalima što im pomaže u učinkovitijem funkcioniranju. Vitamin C čini dio obrambenog sustava kože. Aktivno se prenosi u kožu gdje pomaže skratiti vrijeme zacjeljivanja rana. Prehrana koja osigurava 100-200 mg/dan vitamina C može smanjiti rizik od raznih kroničnih bolesti. S obzirom da se vitamin C ne može skladištiti u tijelu, potreban je redoviti i odgovarajući unos kako bi se spriječila hipovitaminoza C. Epidemiološke studije su pokazale da je deficit vitamina C (vitamin C u plazmi <23 µmol/L) relativno čest u zapadnim zemljama. Primjerice, nedostatak vitamina C četvrti je vodeći nedostatak nutrijenata u SAD-u. Neadekvatan unos i deficit vitamina C čest je čak i u zemljama u kojima je dostupnost hrane velika, prvenstveno radi loših prehrambenih navika, zatim loših životnih navika (npr. pušenje i zlouporaba alkohola ili droga), raznih bolesti, izloženosti zagađivačima i dimu (aktivnom i pasivnom) i ekonomskih razloga. U riziku od nedostatka vitamina C također su i osobe koje se pridržavaju redukcijskih dijeta i osobe koje su izložene prekomjernom stresu kako fizičkom tako i psihičkom.

Vitamin D

Sve brojnije studije pokazuju kako niske koncentracije vitamina D mogu utjecati na povećanje učestalosti pojave respiratornih virusnih infekcija ili težine bolesti, što ukazuje na potencijalno važnu ulogu ovog vitamina u prevenciji i liječenju. Rezultati velikog istraživanja koje se bavilo proučavanjem povezanosti niske koncentracije vitamina D u krvi i respiratornih virusnih infekcija na više od 5 tisuća ispitanika, pokazali su značajan zaštitni učinak vitamina D. Zanimljivo je kako je zaštitni učinak izraženiji kada se vitamin D uzima kontinuirano kroz dulji vremenski period u preporučenim dnevnim dozama, za razliku od većih doza primijenjenih jednokratno, a značajniji zaštitni učinci primjene vitamina D zabilježeni su u istraživanjima u kojima su korištene dnevne doze do 1000 IJ. Smanjena razina vitamina D u krvi također se povezuje s povećanim rizikom od razvoja akutnih respiratornih infekcija, kao i težim oblicima bolesti.

Cink

Procjenjuje se da deficit i neadekvatan unos cinka pogađa 20-30% svjetske populacije, a najviše su pogođene zemlje u razvoju. U razvijenim zemljama nedostatak cinka bilježi se najčešće kod osoba starije životne dobi kod koje nedostatak cinka doprinosi slabljenju imunosnog sustava uslijed starenja organizma. Nedostatak cinka javlja se i kod osoba koje boluju od bolesti probavnog sustava, dijabetesa, bolesti jetre i bubrega, bolesti srpastih stanica, infekcija i kod osoba koje prekomjerno unose alkohol. Uzroci deficita cinka u organizmu uključuju smanjeni unos prehranom, nemogućnost apsorpcije u probavnom sustavu, povišene metaboličke potrebe i prekomjerne gubitke. Nedostatak cinka može dovesti do narušene funkcije imuniteta i povećanog rizika od infekcija stoga nadoknada cinka putem dodataka prehrani može biti korisna. Pozitivna uloga cinka istražena je tijekom epidemije COVID-a kada se u laboratorijskim istraživanjima pokazalo da cink može usporiti brzinu replikacije virusa i razvoj težih simptoma bolesti pružajući blagotvorne i terapeutske učinke protiv različitih virusnih infekcija. Klinička istraživanja o primjeni cinka u liječenju prehlade također su uvjerljiva pa su tako primjerice rezultati dvaju velikih istraživanja pokazali su da unos cinka u obliku dodatka prehrani može smanjiti trajanje prehlade za čak 33%.

Selen

Selen je element u tragovima koji se u tijelu nalazi u minimalnim koncentracijama, ali može igrati važnu ulogu u funkcioniranju imunosnog sustava, štiteći tijelo od infekcija, posebice onih virusnog porijekla. Ono što selen razlikuje od ostalih nutrijenata jest činjenica da se ugrađuje izravno u proteine ??kao 21. aminokiselina čineći selenoproteine. Selenoproteini su neophodni za normalnu funkciju stanica urođenog i stečenog imuniteta poput NK stanica, makrofaga, neutrofila i T limfocita. Nedostatak selena šteti funkciji imunosnih stanica i može dovesti do sporijeg imunosnog odgovora. Također, selen je antioksidans što znači da pomaže smanjiti oksidativni stres u tijelu, što smanjuje upalu i jača imunitet. Studije su pokazale da su povećane razine selena u krvi povezane s pojačanim imunosnim odgovorom.

Literatura:

• Marshall JS, Warrington R, Watson W, Kim HL. An introduction to immunology and immunopathology. Allergy Asthma Clin Immunol. 2018;14(Suppl 2):49. Published 2018 Sep 12. doi:10.1186/s13223-018-0278-1
• Hemilä H. Zinc lozenges and the common cold: a meta-analysis comparing zinc acetate and zinc gluconate, and the role of zinc dosage. 2017;8(5):p. 205427041769429. doi: 10.1177/2054270417694291.
• Hoffmann PR, Berry MJ. The influence of selenium on immune responses. Mol Nutr Food Res. 2008 Nov;52(11):1273-80. doi: 10.1002/mnfr.200700330. PMID: 18384097; PMCID: PMC3723386.
• Bergman P, Lindh AU, Björkhem-Bergman L, Lindh JD. Vitamin D and Respiratory Tract Infections: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. PLoS One. 2013 Jun 19;8(6):e65835. doi: 10.1371/journal.pone.0065835. PMID: 23840373; PMCID: PMC3686844.
• Carr AC, Maggini S. Vitamin C and Immune Function. Nutrients. 2017 Nov 3;9(11):1211. doi: 10.3390/nu9111211. PMID: 29099763; PMCID: PMC5707683.