Omega-3 masne kiseline

Od trenutka kada je utvrđeno da grenlandski Eskimi, koji unatoč prehrani bogatoj mastima imaju nisku stopu kardiovaskularnih bolesti zbog obilja omega-3 masnih kiselina u njihovoj prehrani, pa do danas, znanstvena zajednica lansirala je na tisuće radova o zaštitnom djelovanju omega-3 masnih kiselina, osobito eikozapentaenske (EPA) idokozaheksaenske (DHA) kiselinenazdravlje srva i krvnih žila

Osnovna omega-3 masna kiselina jest alfa linolenska kiselina (ALA) koja se enzimskim reakcijama u organizmu može konvertirati u svoje dugolančane derivate: EPA i DHA. Zbog toga se tek ALA smatra esencijalnom. Ipak, konverzija ALA u EPA i DHA je često neefikasna i ograničena, a to se osobito odnosi na novorođenčad i prvih nekoliko godina života te na stariju populaciju. Osim toga, i u odrasle, zdrave populacije malen dio ALA se u stvarnosti metabolizira u EPA i DHA (oko 10 %) i ta je pretvorba spora te ne zadovoljava potrebe organizma.

Zbog toga je potrebe na ovim masnim kiselinama poželjno namiriti hranom. Riba i plodovi mora su glavni i najkoncentriraniji prehrambeni izvor EPA i DHA, dok namirnice biljnog porijekla poput lanenih sjemenki i njihovog ulja, oraha te ulje soje i repice osiguravaju ALA. Nerijetko se ističe kako se u posljednjih 150 godina unos vrijednih omega-3 masnih kiselina značajno smanjio zbog čega je nedostatak ovih dragocjenih masnoća sveprisutan i često se naziva „skorbutom našeg vremena“. Stoga dodaci prehrani koji sadrže pročišćeno i koncentrirano riblje ulje postaju vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina u prehrani modernog čovjeka.

EPA i DHA za zdravlje srca

Bolesti srca i krvnih žila su vodeći uzrok smrti u svijetu, no znanstvenim istraživanjima je utvrđeno kako se određeni čimbenici rizika mogu prevenirati prehrambenim intervencijama. Omega – 3 masne kiseline pružaju dokazani zaštitni učinak na zdravlje srca i krvnih žila i to djelujući na nekoliko različitih čimbenika koji se dovode u vezu s tim bolestima.

Tako je primarno djelovanje omega-3 masnih kiselina usmjereno na sniženje triglicerida u serumu. Kako navodi rad objavljen u časopisu Circulation doza od otprilike 2 g na dan smanjuje serumske trigliceride, no pritom je potreban dugotrajni unos omega-3 masnih kiselina što se može postići samo uzimanjem dodataka prehrani. Nadalje, postoje dokazi kako omega-3 masne kiseline smanjuju rizik nastanka krvnog ugruška, a pripisuje im se i antiaritmijski učinak. Takav učinak omega-3 masnih kiselina vjerojatno je posljedica ugradnje EPA i DHA u stanične membrane što rezultira većom fluidnošću membrana u stanicama srca. Posljedica toga, među ostalim, je i smanjene rizika od iznenadne smrti uslijed infarkta miokarda. To potvrđuje i tzv. GISSI –HF studija u kojoj je sudjelovalo 6975 osoba koje su preživjele infarkt miokarda. Ispitanici su uzimali ili 1 g omega-3 masnih kiselina ili placebo. Rezultati su pokazali da je unos omega-3 masnih kiselina smanjio rizik od smrti i hospitalizacije uzrokovane kardiovaskularnim bolestima.

Omega- 3 masne kiseline također igraju ulogu u regulaciji krvnog tlaka, međutim za pozitivan učinak potrebno su veće doze ribljeg ulja u iznosu od 3 do 5 g dnevno.

Zahvaljujući izdašnim znanstvenim dokazima dodaci prehrani koji sadrže barem 40 mg EPA+DHA u 100 g proizvoda u Europskoj uniji smiju nositi zdravstvenu tvrdnju koja glasi „EPA+DHA doprinose normalnoj funkciji srca“ uz napomenu da se blagotvoran učinak postiže s dnevnim unosom 250 mg EPA+DHA.

Omega-3 indeks

Prije nekoliko godina u znanstvenu terminologiju je uveden pojam „omega-3 indeksa“ koji predstavlja sadržaj blagotvornih EPA i DHA masnih kiselina u crvenim krvnim zrncima izražen kao postotak ukupnih masnih kiselina. Znanstvenici vjeruju da je omega-3 indeks odličan pokazatelj raspoloživosti omega – 3 masnih kiselina te ga smatraju boljim prediktorom za koronarnu bolest srca i rizik od iznenadne kardijalne smrti od razine kolesterola. Nizak omega-3 indeks, dakle, ukazuje na veću ugroženost od bolesti srca i krvožilja, a kako pokazuje studija objavljena 2015. godine u časopisu Journal of Lipids osobe koje uzimaju pripravke omega-3 masnih kiselina imaju veći omega-3 indeks, a samim time i niži rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Važnost unosa omega-3 tijekom trudnoće i dojenja

Omega – 3 masne (osobito DHA)doprinose održavanju normalne funkcije mozga te održavanju normalnog vida stoga imaju vrlo važnu ulogu tijekom odrasle dobi, ali su i izuzetno bitne tijekom trudnoće i dojenja. Posljednja 3 mjeseca trudnoće i prvih nekoliko godina života su, naime, ključni za pravilan razvoj mozga, pa je adekvatan unos omega-3 masnih u tom delikatnom razdoblju od osobite važnosti. Pritom je DHA dominantna gradivna struktura mozga i mrežnice oka, pa se zato smatra da igra kritičnu ulogu u razvoju vida i kognitivne funkcije.

Brojne studije pokazuju da majčin unos omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće i dojenja pozitivno utječe na zdravlje djeteta, ali i same majke, no najnovija studija objavljena u časopisuApplied Physiology, Nutrition, and Metabolism otkriva da samo 27 % trudnica te 25 % dojilja zadovoljava europske preporuke o unosu 200 mg DHA odnosno 300 mg EPA+DHA dnevno. Ista studija provedena na 600 ispitanica pokazala je da žene koje uzimaju omega-3 masne kiseline putem dodataka prehrani imaju 10.6 puta veću vjerojatnost da će zadovoljiti preporučeni unos tijekom trudnoće odnosno 11,1 puta veću vjerojatnost tijekom dojenja. Zaključno, pripravci mogu pomoći osigurati dovoljno, za razvoj mozga i vida važnih, omega-3 masnih kiselina.

Sandra Krstev Barać, mag. nutr.

Vitaminoteka

Literatura:

• Din, J.N., Newby, D.E. & Flapan, A.D. (2004). Omega-3 fatty acids and cardiovascular disease—fishing for a natural treatment. BMJ, 328, 30-5.
• Imhoff-Kunsch, B., Briggs, V., Goldenberg, T., and Ramakrishnan, U. 2012. Effect of n-3 long-chain polyunsaturated fatty acid intake during pregnancy on maternal, infant, and child health outcomes: a systematic review. Paediatr. Perinat. Epidemiol. 26 (Suppl. 1): 91–107.
• Larque, E., Gil-Sanchez, A., Prieto-Sanchez, M.T., and Koletzko, B. 2012. Omega 3 fatty acids, gestation and pregnancy outcomes. Br. J. Nutr. 107 (Suppl. 2): S77–S84.
• Kris-Etherton PM, Harris WS, Appel LJ. Fish consumption, fish oil, omega-3 fatty acids, and cardiovascular disease. Circulation. 2002 ;106(21):2747-57.
• Jain AP, Aggarwal KK, Zhang PY.Omega-3 fatty acids and cardiovascular disease. Eur Rev Med Pharmacol Sci. 2015;19(3):441-5.
• Tavazzi L, Maggioni AP, Marchioli R, Barlera S, Franzosi MG, Latini R, Lucci D, Nicolosi GL,   Porcu M, Tognoni G. Effect of n-3 polyunsaturated fatty acids in patients with chronic heart failure (the GISSI-HF trial): a randomised, double-blind, placebo-controlled trial. Lancet. 2008;372(9645):1223-30.
• Upadhyay RK. Emerging risk biomarkers in cardiovascular diseases and disorders. J Lipids.2015;2015:971453.
• Jia X et al. Women who take n-3 long-chain polyunsaturated fatty acid supplements during pregnancy and lactation meet the recommended intake. Appl Physiol Nutr Metab. 2015;40(5):474-81.