Multivitaminsko-mineralni dodatak prehrani za zdravlje djece

Na naš organizam svakodnevno utječe cijeli niz čimbenika od kojih na neke možemo, dok na druge ne možemo tako lako utjecati. Prehrana je jedan od tih čimbenika kojeg svakoga dana imamo priliku okrenuti u korist vlastitog zdravlja i zdravlja svojih bližnjih. Tu je misao poželjno slijediti tijekom cijeloga života, a najbolje je započeti što ranije. Posebice kada je u pitanju mozak koji se u razdoblju djetinjstva ubrzano razvija i raste. Hrana koju tada unosimo može značajno utjecati na njegove strukture, a samim time i na procese koji se u njemu odvijaju.

Željezo

Mozak je organ osjetljiv na nedostatak željeza u organizmu, posebno regije koje sudjeluju u kognitivnim procesima poput moždane kore i hipokampusa. Željezo u mozgu utječe na metabolizam neurotransmitera, molekula odgovornih za prijenos živčanih impulsa s jedne živčane stanice na drugu, te proces mijelinizacije koji omogućuje brži prijenos živčanog impulsa kroz samu stanicu. Drugim riječima, sudjeluje u kvaliteti prijenosa informacija kroz mozak. Istraživanja provedena na dječjoj populaciji pokazala su da postoji pozitivna korelacija između parametara kognitivne funkcije kao što su školski uspjeh i kvocjent inteligencije i pokazatelja statusa željeza kao što su koncentracija hemoglobina i feritina u krvi.

Istovremeno, nedostatak željeza najčešći je nutritivni nedostatak u dječjoj populaciji. Dobro poznata posljedica nedostatka željeza je pojava anemije, stanja kojeg karakteriziraju letargija,  bljedilo, razdražljivost i slab apetit. Nedavno istraživanje pokazalo je da djeca s anemijom uzrokovanom nedostatkom željeza također mogu imati povećan rizik za razvoj depresije i anksioznosti te zaostajanje u razvoju. Anemija u ranom djetinjstvu može ostaviti i trajne posljedice na živčanom sustavu koje se očituju slabijom kontrolom i duljim vremenom reakcije na podražaje.

Cink

Cink ima važnu ulogu u regulaciji aktivnosti gena koji nose uputu za sve procese koji se u ljudskom organizmu odvijaju. Također ulazi u sastav stotinjak različitih enzima koji omogućuju odvijanje metaboličkih reakcija kojima tijelo osigurava potrebnu energiju. Upravo zato se nedostatak cinka može manifestirati brojnim simptomima koji pogađaju različite organske sustave. Tipični znakovi nedostatka uključuju pad imuniteta, sporo cijeljenje rana te zaostajanje u rastu i razvoju. Također se može negativno odraziti na moždanu funkciju u vidu poremećaja pozornosti, ponašanja i motoričkog razvoja. Procjenjuje se da 20% svjetske populacije ima nedostatak cinka. Najučestaliji simptom nedostatka je dermatitis lociran u blizini udova i tjelesnih otvora koji ne reagira na antibakterijsku i antigljivičnu terapiju.

Vitamini B skupine

Istraživanja također ukazuju na utjecaj folata, vitamina B6 i B12 na kognitivnu funkciju. Jedna od potencijalnih mehanizama kojima to ostvaruju vezan je za zaštitu krvnih žila od oštećenja čime se osigurava opskrba mozga kisikom i hranjivim tvarima neophodnima za njegov rad. B12 i folat također sudjeluju u stvaranju crvenih krvnih stanica koje su odgovorne za transport kisika od pluća do ostalih tkiva. U slučaju njihovog manjka doći će do pojave anemije kao i uslijed nedostatka željeza, a moguće su i neurološke smetnje. Vitamini B skupine također imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja kože. Primjerice, nedostatak vitamina B2 očituje se preosjetljivošću kože na svjetlost.

Vitamini A, C i E

Vitamin A najpoznatiji je kao zaštitnik očiju. Osim što je zaslužan za sposobnost vida, što posebno dolazi do izražaja u uvjetima smanjene svjetlosti, doprinosi očuvanju imunološke funkcije i zdravlju kože. Vitamini C i E najpoznatiji su po svojim antioksidativnim svojstvima kojima spriječavaju oštećenja stanica i tkiva uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala. Slobodni radikali su vrlo reaktivne molekule koje u organizmu nastaju kao produkt metabolizma, ali i djelovanjem  vanjskih čimbenika kao što su izloženost UV zračenju i dimu cigareta. Nakupljanje oštećenja izazvanih slobodnim radikalima tijekom života pogoduje razvoju raznih kroničnih bolesti. Najbolji način da se to prevenira je maksimalno smanjiti izloženost izvorima slobodnih radikala i održavati obrambenu sposobnost organizma redovitim unosom antioksidansa.

Vitamin D i kalcij

Vitamin D je tvar koja ima vrlo složeno djelovanje u organizmu. Najpoznatiji je po ulozi u normalnom rastu i razvoju kostiju djece koju ostvaruje udruženim djelovanjem s kalcijem. Vitamin D pospješuje apsorpciju kalcija iz crijeva te njegovu ugradnju u kosti čime one postaju gušće i čvršće. Njegov glavni izvor je sunčeva svjetlost koja omogućuje sintezu vitamina D u stanicama kože. U slučajevima smanjene izloženosti suncu, njegova razina u organizmu može biti narušena. Teški nedostatak vitamina D u djece naziva se rahitis, a karakterizira ga zaostajanje u rastu i slabost kostiju. Danas se sve više govori i o drugim ulogama vitamina D u organizmu. Primjerice, u prevenciji upalnih bolesti kože od kojih je u dječjoj populaciji najučestaliji atopijski dermatitis.

Iako znamo da uravnotežena i raznovrsna prehrana osigurava sve hranjive tvari potrebne za očuvanje zdravlja, nije nam uvijek jednostavno provesti je u praksi. To se posebno odnosi na djecu koja se prilikom odabira hrane uglavnom vode njezinim senzorskim svojstvima poput boje, mirisa i okusa, ne razmišljajući previše o sastojcima hrane koje pritom (ne) unose. Pretjerana izbirljivost nauštrb svježih, cjelovitih i neprerađenih namirnica može ograničiti unos potrebnih hranjivih tvari. U takvim slučajevima dodaci prehrani mogu biti od pomoći u prevenciji razvoja nedostataka.

Bruna Škapin, mag.nutr., Vitaminoteka

Literatura:

• Sungthong, R., Mo-suwan, L., Chongsuvivatwong, V. (2002) Effects of haemoglobin and serum ferritin on cognitive function in school chilren. Asia Pacific J Clin Nutr; 11(2): 117–12.
• Chen, M.H., Su, T.P., Chen, Y.S., Hsu, J.W., Guang, K.L., Chang, W.H., Ceen, T.J., Bai, Y.M. (2013) Association between psychiatric disorders and iron deficiency anemia among children and adolescents: a nationwide population-based study. BMC Psychiatry; 13: 161.
• Algarin, C., Nelson, C.A., Peirano, P., Westerlund, A., Reyes, S., Lozoff, B. (2013) Iron-deficiency anemia in infancy and poorer cognitive inhibitory control at age 10 years. Dev Med Child Neurol; 55(5): 453-458.
• Willoughby, J.L., Bowen, C.N. (2014) Zinc deficiency and toxicity in pediatric practice. Curr Opin Pediatr; 26(5):579-584.
• Bryan, J., Osendarp, S., Hughes, D., Calvares, E., Baghurst, K., van Klinken, J.W. (2004) Nutrients for Cognitive Development in School-aged children. Nutr Rev; 62(8): 295-306.
• Piotrowska, A., Wierzbicka, J., Zmijewski, M.A. (2016) Vitamin D in the skin physiology and pathology. Acta Biochim Pol; 63(1): 17-29.