Matična mliječ

Matična mliječ je složena prirodna tvar koju proizvode pčele. U pčelinjoj zajednici služi kao hrana koja ima svojstvo usmjeravanja razvoja ličinke u maticu ili pčelu radilicu. Prvih nekoliko dana sve su ličinke hranjene matičnom mliječi, međutim, vrlo brzo mliječ postaje ekskluzivna hrana za buduće kraljice roja odnosno matice. Matica je u odnosu na ostale pčele do 60% veća, živi 50 puta dulje i može dati čak 2000 jajašaca dnevno. Može se reći da je upravo mliječ zaslužna za njen razvitak, veliku reproduktivnu sposobnost i dugovječnost.

Matična mliječ je gusta, homogena supstanca bijele do blijedožućkaste boje i vrlo složenog kemijskog sastava. Najveći dio zauzima voda (50-60%) zatim slijede proteini (18%), ugljikohidrati (15%), lipidi (3-6%), minerali (1,5%) i vitamini (B-kompleks). Mnoge biološki aktivne supstance matične mliječi uzrokuju povoljne fiziološke učinke u organizmu. 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) je nezasićena masna kiselina karakteristična za matičnu mliječ koja za sada nije pronađena drugdje u prirodi. Pripisuju joj se farmakološki učinci kao što je antitumorska i antibiotska aktivnost te jačanje imunološkog sustava. Iz tih je razloga matična mliječ široko komercijalno rasprostranjena te se po cijelom svijetu koristi u medicinske svrhe. Osim u medicini, matična mliječ se koristi i u sklopu „anti-aging“ terapije, jer se pokazalo da 10-HDA ima ulogu u poticanju sinteze kolagena koji se smatra čuvarom mladosti. Posebno valja istaknuti utjecaj matične mliječi na lipide krvne plazme. Istraživanja pokazuju kako ima sposobnost smanjiti ukupnu razinu kolesterola, ali i razinu „lošeg“ kolesterola u krvi čime pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti. Povoljan utjecaj na organizam ima i zbog snažnog antioksidativnog djelovanja. Neutralizacijom štetnog djelovanja slobodnih radikala sprječava oksidaciju biomolekula (lipida, proteina i DNA) čime štiti od raznih bolesti poput ateroskleroze, hipertenzije, dijabetesa i starenja. Osim znanstvenih dokaza i iskustvo potvrđuje blagotvorne učinke matične mliječi. Poznata je tradicionalna terapijska pomoć kod mnogih stanja kao što su anemija, astma, menstrualni bolovi, artritis i sterilitet. Neka istraživanja ukazuju da bi mogla pomoći u poboljšanju apetita, koncentracije, pamćenja i psihofizičke izdržljivosti kod ljudi.

Za postizanje povoljnih učinaka na zdravlje preporuča se uzimanje dnevne doze za odrasle od 400-600 mg matične mliječi u svježem stanju što odgovara količini od oko 130-200 mg koncentrata u liofiliziranom obliku odnosno u kapsulama. Za djecu se preporučuju dvostruko manje doze. Matična mliječ je izrazito osjetljiva na vanjske uvjete tijekom čuvanja. Najosjetljivija je u svježem obliku, a šteti joj toplina, svjetlost, vlaka, zrak i kemijski čimbenici. Postupkom liofilizacije se mliječ pretvara u prah i u takvom se stanju može čuvati i nekoliko godina. Nisu utvrđeni štetni učinci čak i pri višim dozama i kod stalne upotrebe.