Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti i invaliditeta u svijetu, a u najvećem broju slučajeva nastaju kao posljedica ateroskleroze, odnosno promjena, oštećenja i naslaga na stijenkama arterija.

Iako genetski čimbenici imaju određeni utjecaj na pojavu kardiovaskularnih bolesti, njihova se važnost često precjenjuje. Naime, najnovija istraživanja pokazuju da je riječ o bolestima koje je moguće predvidjeti, pa sukladno tomu i spriječiti.

Ključni koraci u prevenciji su pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i nepušenje. Tako je dokazano da određene biljke, spojevi iz hrane te dodaci prehrani mogu pomoći u smanjenju rizika od razvoja, ali i liječenju već prisutnih kardiovaskularnih bolesti.

Omega – 3 masne kiseline

Dugo je poznato kako Eskimi imaju vrlo nisku stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, što se povezuje s njihovom prehranom koja obiluje ribom i plodovima mora. Utvrđeno je da upravo omega-3 masne kiseline igraju važnu ulogu u ljudskom zdravlju.

Iako se omega-3 masne kiseline često percipiraju kao univerzalno prirodno sredstvo za prevenciju i potpornu terapiju kardiovaskularnih bolesti, njihovo je primarno djelovanje usmjereno na sniženje razine triglicerida u serumu. Utjecaj na razinu kolesterola je skroman, a omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) masna kiselina, posjeduju i blago antihipertenzivno, antiaritmijsko djelovanje te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova.

Češnjak

Jeste li znali kako je još slavni grčki liječnik Hipokrat preporučao konzumaciju češnjaka kod raznih tegoba? Danas znamo da svoja pozitivna svojstva češnjak može zahvaliti prisustvu sumpornih spojeva koji nastaju kada ga gnječimo ili sjeckamo.

Aktivni spojevi češnjaka pokazuju blagotvorno djelovanje i kod kardiovaskularnih bolesti. Tako rezultati istraživanja pokazuju da uzimanje češnjaka u obliku dodataka prehrani može značajno utjecati na smanjenje razine krvnog tlaka u osoba koje imaju problema s povišenim krvnim tlakom. Osim toga, studije pokazuju da ekstrakt češnjaka utječe i na smanjenje razine ukupnog kolesterola, ali i onog „lošeg“, LDL kolesterola.

Zeleni čaj

Ljudi diljem cijelog svijeta već stoljećima uživaju u ritualu ispijanja zelenog čaja. Osim opuštajućeg djelovanja samog ispijanja, zeleni čaj pruža i brojne blagodati za zdravlje. Rezultati istraživanja pokazuju da jedan od glavnih spojeva zelenog čaja, snažni antioksidans epigalokatehin galat (EGCG), može štititi zdravlje srca. Katehini iz zelenog čaja, osobito EGCG, posjeduju niz farmakoloških učinaka; djeluju antioksidativno, antimutageno i protuupalno. Redovita konzumacija zelenog čaja dokazano smanjuje razinu LDL („lošeg“) i ukupnog kolesterola, a uočen je i pozitivan učinak na razinu triglicerida. Posljedično, zeleni čaj prevenira nastanak aterosklerotskih promjena u krvnim žilama, a zdravlju kardiovaskularnog sustava pridonosi i poboljšanjem elasticiteta krvnih žila.

Sjemenke grožđa

Sjemenke grožđa obiluju antioksidansima poput fenolne kiseline, antocijanina, flavonoida te proantocijanidina. Upravo zahvaljujući bogatom sadržaju antioksidansa, ekstrakt sjemenki grožđa može pomoći u zaštiti od oksidativnog stresa, oštećenja tkiva, upale, ali i prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Likopen

Likopen je biljni pigment iz skupine karotenoida koji je zaslužan za žarko crvenu boju rajčica. Osim u rajčicama nalazi se i u drugom crvenom voću i povrću, poput crvene mrkve, lubenice i papaje, ali ne i u trešnjama i jagodama (za njihovu boju zaslužni su antocijani). Iako je po strukturi vrlo slična karotenoidima s aktivnošću vitamina A, ova se fitokemikalija ne pretvara u vitamin A u tijelu.

Antioksidativna funkcija likopena podrazumijeva zaštitu stanice i staničnih struktura od štete izazvane djelovanjem slobodnih radikala, a to djelovanje važno je i u prevenciji bolesti srca. Postoje naznake kako bi ova molekula mogla biti odgovorna za smanjenje kardiovaskularnog rizika jer smanjuje razinu LDL kolesterola.

Koenzim Q10

Koenzim Q10, poznat i kao ubikinon, je spoj koji igra ključnu ulogu u sposobnosti stanica da iscrpe energiju iz hrane koju konzumiramo. Srce je jedan od najsnažnijih mišića u tijelu te je izrazito važno da zalihe koenzima Q10 budu osigurane kako bi ono dobivalo energiju za svoj rad.

Brojne su tegobe i bolesti kod kojih koenzim Q10 može biti od koristi, međutim, najviše je istraživanja rađeno o ulozi koenzima Q10 kod prevencije i potporne terapije bolesti srca i krvnih žila. U literaturi se spominje povoljan učinak kod povišenog krvnog tlaka, kardiomiopatija, angine pectoris te prevencije infarkta miokarda. Najznačajnije djelovanje koenzima Q10 na kardiovaskularno zdravlje temelji se na antioksidativnom učinku, posebice inhibiciji oksidacije LDL-a i poboljšanju funkcije endotela, odnosno čini se da poboljšava kardijalne funkcijske i metaboličke parametre. Također, pokazalo se da posjeduje blago antihipertenzivno djelovanje.

Kalij i magnezij

Kalij i magnezij su dvije dobro poznate mineralne tvari neophodne za pravilan rad i zdravlje srca.

Rezultati jedne studije utvrdili su da uzimanje magnezija u obliku dodataka prehrani može smanjiti razinu krvnog tlaka, ali i da djeluje blagotvorno na rad i sveukupno zdravlje srca.

Druga je pak studija pokazala da unos kalija može poboljšati funkciju srca i pomoći u smanjenju negativnog utjecaja prehrane bogate soli na razinu krvnog tlaka.

Vitamini B6, B12 i folna kiselina

Nedostatak vitamina B6 i B12 te folne kiseline dovodi do povišene razine aminokiseline homocisteina, za koju se pokazalo da je značajan čimbenik za razvoj bolesti srca i krvnih žila.

Homocistein u ljudskom organizmu nastaje iz aminokiseline metionin koju unosimo hranom. Homocistein se u organizmu može pretvoriti u bezopasne spojeve samo ako su prisutni koenzimi ili tvari koje olakšavaju i ubrzavaju te reakcije, a radi se o vitaminima B skupine – B12, B6 i folnoj kiselini.

Istraživanja ukazuju da je za 10 % populacije s rizikom pojave kardiovaskularnih bolesti odgovorna upravo hiperhomocisteinemija. Odrasle osobe s hiperhomocisteinemijom ( >10 µmol/L) imaju 30 puta više šansi da razviju bolest srca. Ipak, dovoljnim unosom spomenutih vitamina, posebice folata, razina homocisteina će se sniziti, kao i rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender

Literatura

Cádiz-Gurrea ML, Borrás-Linares I, Lozano-Sánchez J, Joven J, Fernández-Arroyo S, Segura-Carretero A. Cocoa and Grape Seed Byproducts as a Source of Antioxidant and Anti-Inflammatory Proanthocyanidins. Int J Mol Sci. 2017; 10;18(2).

Dhawan V, Jain S. Garlic supplementation prevents oxidative DNA damage in essential hypertension. Mol Cell Biochem. 2005;275(1-2):85-94.

Houston M. The role of magnesium in hypertension and cardiovascular disease. J Clin Hypertens (Greenwich). 2011;13(11):843-7.

Lee BJ, Huang YC, Chen SJ, Lin PT. Coenzyme Q10 supplementation reduces oxidative stress and increases antioxidant enzyme activity in patients with coronary artery disease. Nutrition. 2012;28(3):250-5.

Mohebi-Nejad A, Bikdeli B. Omega-3 Supplements and Cardiovascular Diseases. Tanaffos. 2014; 13(1): 6–14.

Ried K, Toben C, Fakler P. Effect of garlic on serum lipids: an updated meta-analysis. Nutr Rev. 2013;71(5):282-99.

Wolfram S. Effects of green tea and EGCG on cardiovascular and metabolic health. J Am Coll Nutr. 2007;26(4):373S-388S.