Blagodati iz košnice - cvjetni prah

Jeste li znali da pčele imaju svoj „kruh“ koji ima iznimnu nutritivnu vrijednost? Pčele sa cvijeća sakupljaju svoj glavni sastojak prehrane – pelud kojeg obrađuju u sitne granule. Zanimljivo je da pčele pelud sakupljaju nogama, a zatim ga pohranjuju u košnici, no prije nego ga spreme, miješaju ga s medom i obrađuju svojim sekretom u kojem se nalaze korisne bakterije zaslužne za proces fermentacije – tako nastaje cvjetni prah koji se još naziva i pčelinji kruh. Pčelinji kruh zapravo je hrana namijenjena ponajviše potomcima i čini glavni izvor proteina za sve stanovnike košnice.

Pokazalo se kako su pčele vrlo izbirljive po pitanju izbora cvijeta s kojeg će skupiti pelud. Zabilježeno je kako skupljaju pelud sa samo nekoliko različitih vrsta cvijeća te da je svaka granula cvjetnog praha dobivena od samo jedne biljne vrste.

Da bi proizvele cvjetni prah pčele se itekako moraju naraditi. Naime, procjenjuje se kako za proizvodnju samo 1 žličice cvjetnog praha, jedna pčela mora raditi čak mjesec dana po 8 sati dnevno.

Cvjetni prah je supstanca koja uvelike varira u sastavu biološki aktivih tvari kojih je pronađeno oko 200. Cvjetni prah osigurava sve nutrijente koji su pčelama potrebni, a radi se o istim onim hranjivim tvarima esencijalnim i za ljude. Visoka razina proteina, aminokiselina, lipida, minerala, ugljikohidrata, vitamina i drugih tvari poput bakterija mliječne kiseline koje potječu iz sline pčela nutritivne su karakteristike cvjetnog praha. Dodatno, cvjetni prah sadrži i flavonoide i fenolne spojeve.

Upotreba cvjetnog praha u obliku dodatka prehrani

Kineska tradicionalna medicina koristi cvjetni prah kod različitih stanja i bolesti. Također, u Njemačkoj je Ministarstvo zdravlja dodijelilo cvjetnom prahu 1997. godine status lijeka.

Zbog svojih nutritivnih karakteristika cvjetni prah koristi se tradicionalno kod djece s manjkom apetita i kod pothranjenosti kako djece tako i odraslih. U časopisu Nutrients, 2014. godine je objavljena studija u kojoj su istraživači ispitivali utjecaj obogaćivanja prehrane cvjetnim prahom u slučaju pothranjenosti. Pothranjeni štakori svrstani su u dvije skupine. Istraživači su obje skupine hranili s ciljem povećanja njihove tjelesne mase i oporavka međutim, jednoj su skupini dodatno davali i cvjetni prah. Kod skupine koja je unosila i cvjetni prah došlo je do uspješnijeg oporavka mišićne mase i poboljšanja metabolizma, a radilo se o starijim štakorima s teškom malnutricijom.

Preporuča se i kod osoba koje su pod nekim većim tjelesnim i mentalnim opterećenjima kada često zna biti narušena funkcija imunološkog sustava. U laboratorijskim uvjetima dokazana je i antibakterijska uloga cvjetnog praha.

Tradicionalno se cvjetni prah primjenjuje i kod benigne hiperplazije prostate i kod depresije, a blagotvorno se djelovanje često pripisuje flavonoidima.

Bogatstvo flavonoida iz cvjetnog praha zabilježili su i hrvatski istraživači koji su rezultate svog istraživanja objavili 2008. godine u časopisu Food and Chemical Toxicology. Ispitujući sastav cvjetnog praha dobivenog od jedne biljne vrste, a radi se o divljem pelinu, znanstvenici su otkrili 7 različitih fenola. Zatim su na štakorima ispitivali antioksidativni učinak istog cvjetnog praha na štakore i otkrili kako cvjetni prah ima snažno aktioksidativno djelovanje.

Literatura:

• Campos, M, Markham, K. R., Mitchell, K. A., da Cunha, A. P. An approach to the characterization of bee pollens via their flavonoid/phenolic profiles. Phytochem Anal. 1997. 8(4):181-185.
• Salles, G. et al. Bee Pollen Improves Muscle Protein and Energy Metabolism in Malnourished Old Rats through Interfering with the Mtor Signaling Pathway and Mitochondrial Activity. Nutrients. 2014. 6(12): 5500–5516.
• Šarić, A. et al. Antioxidant effects of flavonoid from Croatian Cystus incanus L. rich bee pollen. Food Chem Toxicol 47 (2009) 547–554.
• Komosinska-Vassev, K. et al. Bee pollen: chemical composition and therapeutic application. Evid Based Complement Alternat Med. 2015;2015:297425.

Mirja Jošić, dipl. ing, nutricionistkinja