Zašto nam je potreban vitamin C?

Tijekom posljednjih dvadeset godina brojna su se istraživanja bavila svojstvima i djelovanjem vitamina C – nutrijenta sa snažnim djelovanjem na imunitet, zbog čega on danas ima bogatu znanstvenu dokumentaciju. U organizmu, vitamin C igra vrlo važne uloge:

• neophodan je u sintezi kolagena
• pomaže funkciju tjelesnog obrambenog sustava potičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca i povećavajući razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona timusa
• vitamin C pomaže apsorpciju željeza, a samim time i formiranje crvenih krvnih stanica
• pretvara folnu kiselinu u njen aktivni oblik
• djeluje kao antihistaminik te na taj način može pomoći u olakšavanju simptoma alergija

Dnevne potrebe za vitaminom C ovise o dobi, spolu i životnim okolnostima (npr. trudnoća, pušenje), a prosječne dnevne preporuke za unos vitamina C iznose 80 mg. U većini razvijenih zemalja, većina ljudi unosi dovoljne količine vitamina C prehranom bogatom voćem i povrćem (npr. agrumi, paprika, brokula, jagode). Međutim, određene skupine, poput pušača, starijih osoba, osoba s lošom prehranom ili kroničnim bolestima, mogu imati povećane potrebe ili manjak vitamina C. Blagi manjak može proći nezapaženo, ali kronični nedostatak može dovesti do smanjenog imuniteta i umora pa i nekih kompliciranijih stanja.

Djelovanje bioflavonoida iz naranče i veza s vitaminom C

Još prije 60 godina skupina francuskih znanstvenika postavila je hipotezu da bioflavonoidi djeluju kao tvari koje smanjuju potrebe za vitaminom C na životinjskom modelu. Brojne studije provedene proteklih desetljeća ukazale su na bolju raspoloživost vitamina C u prirodnom kompleksu s bioflavonoidima, kao što se nalazi u plodu naranče. Naranča je bogata bioflavonoidima, prirodnim biljnim spojevima koji djeluju kao antioksidansi.Glavni bioflavonoidi u naranči su: hesperidin, narirutin, naringenin, diosmin i rutin.Bioflavonoidi se najviše nalaze u bijelom unutarnjem dijelu kore i opni koje obavijaju režnjeve – dijelovima koje često bacamo, ali su nutritivno vrlo vrijedni.

Bioflavonoidi, ne samo da pojačavaju apsorpciju vitamina C već imaju i vlastite antioksidativne i protuupalne sposobnosti. Među bioflavonoidima iz naranče osobito se ističu hesperidin i rutin. Hesperidin se intenzivno proučava jer su laboratorijska istraživanja zabilježila da posjeduje antioksidativna, protuupalna, antikarcinogena i antivirusna djelovanja, a neka su istraživanja zabilježila njegova zaštitna svojstva protiv bolesti srca i krvnih žila i neurodegenerativnih promjena (npr. promjene kod Alzheimerove i Parkinsonove bolesti). Primjeri glavnih bioloških aktivnosti hesperidina koji se istražuju su:

• smanjenje proizvodnje slobodnih radikala (antioksidativno djelovanje) kroz povećanje aktivnosti tjelesnih antioksidativnih enzima
• zaštitni učinci na zdravlje srca kroz smanjenje tlaka, razine glukoze i lipida u krvi te smanjenje agregacije trombocita
• poboljšanje cirkulacije u mozgu, kognitivnih sposobnosti i pamćenja
• djelovanje protiv različitih patogenih bakterija
• poticanje stanične smrti i potiskivanje rasta stanica karcinoma pluća u miševa

Rutin se, osim u kori naranče, prirodno nalazi u brojnim biljkama, voću i povrću. Najbogatiji izvor rutina je heljda, a nalazimo ga još i u drugim citrusima, crnom čaju, kori jabuka, marelicama, trešnjama. Rutin se istražuje zbog svojih snažnih antioksidativnih i potuupalnih svojstava. Studije pokazuju da rutin potiče vensku cirkulaciju pa mu se tako pripisuje preventivno svojstvo na smanjenje rizika od proširenih vena. Rutin pojačava djelovanje vitamina C koji ima važnu ulogu u učvršćivanju stijenki krvnih žila te na taj način može biti od koristi u ublažavanju poremećaja venske cirkulacije.

Tko je u riziku od nedostatka cinka?

Cink se već desetljećima proučava zbog svoje važne uloge u radu imunosnog sustava. Neophodan je za razvoj i funkcioniranje obrambenih stanica poput neutrofila i prirodnih stanica ubojica (NK stanica). Kada tijelu nedostaje cinka, oslabljena je obrana organizma – dolazi do smanjenog broja limfocita, smanjene proizvodnje antitijela i općenito slabijeg odgovora na infekcije.

Nedostatak cinka može uzrokovati:

• smanjenje veličine timusa (važnog organa za imunitet)
• oslabljeno djelovanje T i B limfocita
• smanjenu proizvodnju važnih molekula poput IL-2
• slabiju fagocitozu (uništavanje mikroba)
• slabiji odgovor tijela na infekcije

Procjenjuje se da čak 30% svjetske populacije ima manjak cinka, osobito u zemljama u razvoju. No, problem postoji i u razvijenim zemljama, posebno kod starijih osoba, kod kojih manjak cinka pridonosi starenju imuniteta. Rizične skupine uključuju i osobe s kroničnim bolestima (probavni sustav, dijabetes, bolesti jetre i bubrega, alkoholizam i sl.).

Do nedostatka cinka dolazi zbog:

• nedovoljnog unosa hranom,
• problema s apsorpcijom u crijevima
• povećanih potreba tijela
• gubitka cinka iz organizma

Dodaci prehrani s cinkom mogu pomoći, osobito onima s niskom razinom cinka u krvi. Dvije meta-analize pokazale su da cink može skratiti trajanje prehlade za oko 33%.

Zaključak

U današnjem svijetu, gdje su stres, ubrzan način života i izloženost raznim patogenima svakodnevica, snažan imunološki sustav postaje ključ očuvanja zdravlja. Mikronutrijenti igraju nezamjenjivu ulogu u održavanju i jačanju imuniteta, a među njima posebno se ističu vitamin C, cink i bioflavonoidi. Ovi nutrijenti ne samo da pomažu u prevenciji infekcija, već i ubrzavaju oporavak tijela, djelujući sinergijski u obrani od bolesti.

Literatura:

• Padayatty SJ, Levine M. Vitamin C: the known and the unknown and Goldilocks. Oral Dis. 2016 Sep;22(6):463-93.
• Pyrzynska, K. Hesperidin: A Review on Extraction Methods, Stability and Biological Activities. Nutrients 2022, 14, 2387.
• Maxfield L, Shukla S, Crane JS. Zinc Deficiency. [Updated 2023 Jun 28]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2023.