Alfa-lipoična kiselina
Alfa-lipoična kiselina (LA) je masna kiselina koja je prvi put izolirana iz goveđe jetre 1951. godine. Prvotno je bila uključena u skupinu B kompleksa, no danas znamo da nije riječ o vitaminu već tvari koja, slično vitaminima, sudjeluje u biokemijskim procesima u tijelu. Naime, alfa -lipoična kiselina je kofaktor nekoliko enzimskih kompleksa koji igraju važnu ulogu u pretvorbi glukoze u energiju. Također sudjeluje u razgradnji aminokiselina.
Ljudsko tijelo, poput biljaka i životinja, sposobno je u malim količinama sintetizirati alfa-lipoičnu kiselinu, no s godinama se ta sposobnost smanjuje. U određenim količinama nalazi se u hrani, prvenstveno crvenom mesu, jetri, srcu i bubrezima, a glavni biljni izvori su brokula i špinat te u manjoj mjeri rajčica, grašak i prokulica. Međutim, studija objavljena 2004. godine u časopisu Current Medicinal Chemistry otkriva da unos alfa-lipoične kiseline putem hrane ne dovodi do značajnog porasta njezine koncentracije u plazmi i stanicama što daje naslutiti da prehrana nije najbolji izvor ove tvari.
Riječ znanosti
Zahvaljujući zanimljivoj fiziološkoj funkciji alfa-lipoična kiselina predmet je raznih istraživanja, iako je većinom riječ o in vitro studijama. Zbog uloge u pretvorbi glukoze u energiju veliki broj studija bavio se pitanjem utjecaja na razinu šećera u dijabetičara.
Druga istraživanja razmatrala su protuupalna svojstva alfa-lipoične kiseline. Primjerice, rad objavljen 2009. godine u časopisuBiochimica et Biophysica Acta sumira potencijalnu protuupalnu ulogu alfa-lipoične kiseline koja se očituje kroz inhibiciju NF-kappa B, proteinskog kompleksa koji je okidač raznih upalnih molekula. Kako pokazuje studija na miševima objavljena 2007. godine u časopisu Rheumatology International upravo je inhibicija NF-kappa B doprinijela smanjenu rizika od reumatoidnog artritisa. Miševi su, naime, podijeljeni u 3 grupe: prva je dobivala 10 mg/kg LA, druga 100 mg/kg LA, a treća skupina je služila kao placebo. U miševa koji su dobivali najviše alfa-lipoične kiseline primijećeno je i najveće smanjenje razine upalnih parametara. Dodatno, alfa-lipoična kiselina je inhibirala formaciju osteoklasta što je autore studije navelo na zaključak da bi LA mogla biti korisna u prevenciji promjena na zglobovima kakvi prate reumatoidni artritis. Protuupalno djelovanje pokazala je i studija na 58 ispitanika s metaboličkim sindromom objavljena 2005. godine u časopisu Circulation. 4 tjedana uzimanja 300 mg alfa-lipoične kiseline dnevno dovelo je do značajnog smanjenja razine proupalnog interleukina -6 u serumu. Rezultati su izuzetno bitni jer je interleukin -6 prepoznat kao važan čimbenik u nastanku aterosklerotičnih plakova.
Zahvaljujući sve većem broju istraživanja izvjesno je protuupalno djelovanje alfa-lipoične kiseline, ipak potrebne su daljnje studije koje će potvrditi i potencijalni terapijski učinak primjerice na razne oblike artritisa ili bolesti srca i krvožilja.
Alfa-lipoična kiselina kao dodatak prehrani
U hrani, alfa – lipoična kiselina vezana je uz proteine. Za razliku od prehrambenih izvora, u dodacima prehrani dostupna je u slobodnom obliku te u znatno većim dozama. Zahvaljujući tome, bioraspoloživost alfa-lipoične kiseline veća je ukoliko se unosi putem dodataka prehrani. Stoga i ne čudi da studije pokazuju kako unos putem dodataka prehrani ima za posljedicu povećanje razine slobodne alfa-lipoične kiseline u plazmi i na staničnoj razini.
Zanimljivo je da hrana smanjuje bioraspoloživost zbog čega se alfa-lipoična kiselina preporuča unositi na prazan želudac, sat do dva prije obroka.
Općenito, LA je sigurna za upotrebu i nema nuspojava u dozama do 5 mg. Veće doze mogu uzrokovati mučninu , probavne smetnje kao i umor te nesanicu.
Sandra Krstev Barać, mag.nutr.
Literatura:
ekstrakt
s ružom, koenzimom Q10, vitaminom C i listom masline
fenomen super začina
standardizirani plus ekstrakt