Vitamin E

Vitamin E

Vitamin E je naziv za skupinu tokoferola i tokotrienola, ukupno 8 različitih molekula, topljivih u mastima. A-tokoferol je biološki najaktivniji oblik vitamina E te ukoliko nije drugačije naznačeno, naziv „Vitamin E“ odnosi se upravo na taj oblik. Najbolji izvor vitamina E su pšenične klice, ali nalazi se i u orašastim plodovima te zelenom lisnatom povrću. Vitamin E djeluje kao jak antioksidans, tj. zaustavlja proizvodnju slobodnih radikala nastalih oksidacijom masti. Upravo zbog antioksidativnog djelovanja smatra se da ima ulogu kod sprječavanja razvoja raznih kroničnih bolesti.

Vitamin E u obliku dodatka prehrani, gotovo uvijek se pojavljuje u obliku ?-tokoferola te je jedan od prva dva antioksidansa koja su se počela primjenjivati kao dodaci prehrani (drugi antioksidans je vitamin C)

VITAMIN E KAO DODATAK PREHRANI

Pojmovi „prirodni“ i „sintetski“ vitamin E označavaju razliku u izvoru dobivanja vitamina, a čini se da su legitimni i u smislu određivanja razlika u njihovoj strukturi, a samim time i djelovanju. Sintetički ?-tokoferol (all-rac-?-tocopherol ili dl-?-tocopherol) često je smjesa svih izomera ?–tokoferola, dok se vitamin E, koji se prirodno nalazi u hrani, pojavljuje samo kao jedan, najaktivniji, izomer. Pola izomera ?-tokoferola u sintetičkom ?-tokoferolu ne može se iskoristiti, što znači da je njegova biološka dostupnost puno manja od prirodnog ?-tokoferola. Sintetički vitamin E ima 50% manju biodostupnost u tijelu u usporedbi s prirodnim, a kada se uspoređuje njihova tjelesna retencija, čini se kako se sintetički oblik puno brže eliminira iz tijela nego prirodni. Sve zajedno znači da je prirodni vitamin E puno iskoristiviji u našem organizmu nego sintetički oblik.

MEHANIZAM DJELOVANJA

Sprječavanje oksidativnog stresa

Njegova glavna funkcija jest sprječavanje oksidativnog stresa. Bez vitamina E, stanične membrane, aktivna mjesta enzima i DNA ne bi bili zaštićeni od oštećenja slobodnim radikalima. Slobodni radikali u tijelu se stvaraju tijekom normalnog metabolizma i pri izlaganju okolišnim čimbenicima kao što su dim cigarete ili zagađivači. Tijekom normalnog metabolizma stvara se širok raspon reaktivnih kisikovih vrsta (eng. Reactive Oxygen Species, ROS) i reaktivnih dušikovih vrsta (eng. Reactive Nitrogen Species, RNS). Polinezasićene masne kiseline u staničnim membranama su posebno osjetljive na oštećenja slobodnim radikalima. Reakcijom slobodnog radikala i polinezasićene masne kiseline nastaje lipoperoksil slobodni radikal koji napada susjedne molekule polinezasićenih masnih kiselina i time započinje lančanu reakciju sa štetnim posljedicama u membranskoj strukturi. Ovaj proces se naziva lipidna peroksidacija. Vitamin E sprječava, odnosno zaustavlja lipidnu peroksidaciju i pretvara slobodne radikale u neaktivne oblike. Dakle, vitamin E može spriječiti započinjanje lipidne peroksidacije “hvatajući” slobodne radikale i može prekinuti lanac lipidne peroksidacije uklanjanjem peroksil i alkoksil radikala. Kada molekula ?-tokoferola neutralizira slobodni radikal, mijenja se na taj način da gubi svoje antioksidativno svojstvo. Međutim, drugi antioksidansi, kao vitamin C, regeneriraju antioksidativno svojstvo ?-tokoferola. Pokazalo se da jedna molekula vitamina E može zaštititi 100 ili više molekula polinezasićenih masnih kiselina od oksidativnih oštećenja.

Poticanje rada imunološkog sustava

Vitamin E utječe na imunološki sustav tako što potiče stvaranje antitijela, utječe na djelovanje raznih molekula i enzima imunološkog sustava, štiti timus i bijela krvna zrnca od oštećenja i posjeduje mitogena svojstva, neovisno o antioksidacijskom svojstvu vitamina E. Također, sudjeluje i u procesu otpuštanja arahidonske kiseline iz membrana, a njena stanična dostupnost je ključna za imunološki odgovor makrofaga.

A-tokoferol inhibira otpuštanje interleukina-1 (IL-1) iz stanica inhibicijom 5-lipoksigenaze i također inhibira mnoge procese tijekom upala: adheziju monocita na endotelne stanice, proizvodnju monocitnog kemotaktičnog proteina 1 i interleukina-8 (IL-8) u endotelnim stanicama aorte i proliferaciju stanica glatkih mišića potaknutu LDL-om. Također, smanjuje

oksidativni stres koji pridonosi HIV patogenezi, no i patogenezi drugih virusnih infekcija. Poticanjem rada imunološkog sustava, vitamin E može imati ulogu i u sprječavanju razvoja raznih oblika tumora.

DOBROBITI SUPLEMENTACIJE VITAMINA E

Velika većina dobrobiti vitamina E dolazi od sprječavanja ili eliminacije njegovog deficita u organizmu. Iako su deficiti vitamina E izrazito rijetki, mogu nastupiti kod ljudi koji imaju određenih genetičkih poremećaja, kod prerano rođene djece s niskom porođajnom masom te kod ljudi s izrazito nekvalitetnom i/ili restriktivnom prehranom.

Iako većina dobrobiti dolazi od eliminacije deficita, postoje određene situacije u kojima suplementacija vitamina E može dovesti do dodatnih benefita za naš organizam.

Vitamin E posebice pomaže ljudima koji imaju veće okolišne i/ili životne rizične faktore kod kojih dolazi do značajnog povećanja količine slobodnih radikala:

• Pušenje

• Konzumacija alkohola

• Često izlaganje zagađenom zraku

• Visoka izloženost UV zrakama od sunca

Kognitivne bolesti

Čini se da vitamin E ima zaštitnu ulogu kod raznih kognitivnih oboljenja, posebice pada kognitivnih sposobnosti kod starije populacije - kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest. Mozak je posebno osjetljiv na oksidativni stres, za kojeg se smatra da je uzrok mnogih neurodegenerativnih bolesti, kao što je Alzheimerova bolest. Općenito se smatra da vitamin E može usporiti pogoršanje bolesti (gubitak pamćenja), međutim on ne sprječava napredak bolesti. Također, istraživanja pokazuju da se slobodni radikali stvaraju tijekom razgradnje dopamina i lijekova koji se koriste u liječenju Parkinsonove bolesti, pa vitamin E, kao jak antioksidans; može pomoći u sprječavanju dodatnih oštećenja stanica kod oboljelih od te bolesti. Vitamin E se također povezuje sa ostvarivanjem boljih rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti.

Kardiovaskularne bolesti

Oksidativna promjena LDL-kolesterola može uzrokovati aterosklerozu i srčane udare. Vitamin E sprječava ili odgađa razvoj tih bolesti tako što ograničava oksidaciju LDL-kolesterola te utječe na smanjenje stvaranja krvnih ugrušaka koji uzrokuju srčani udar. Svojstvo vitamina E da smanjuje grušanje krvi i povećava oksigenaciju tkiva povoljno utječe na smanjenje simptoma kardiovaskularnih bolesti kao što je angina pectoris i intermitentna klaudikacija te kongenitalnih i reumatskih bolesti srca. Istraživanja pokazuju smanjen rizik od bolesti srca pri unosu vitamina E (?-tokoferola) od najmanje 100 IU dnevno. Također, istraživanja pokazuju da je kod žena koje uzimaju vitamin E (600 IU) smanjen rizik od venskog tromboembolizma i plućnog embolizma. Također, dokazano je da vitamin E, u dozama od 800 IU, značajno smanjuje rizik od srčanih bolesti (srčanih udara) u kroničnih bubrežnih bolesnika.

Razni oblici tumora

Zbog antioksidativnog djelovanja vitamina E, vjeruje se da vitamin E može spriječiti nastanak određenih vrsta tumora. Stanice raka se razmnožavaju brzo te su otporne na programiranu staničnu smrt (apoptozu). Vitamin E djeluje protiv raka na više načina: ubija stanice raka, pojačava djelovanje lijekova koji se koriste u kemoterapiji, smanjuje njihovo štetno djelovanje te ojačava imunosni sustav, a također može spriječiti nastanak nitrozamina, koji su izrazito kancerogeni. U ovom pogledu, vitamin E je posebice koristan kod raka mokraćnog mjehura. Unos 200 IU vitamina E tijekom više od 10 godina dovelo je do značajno niže pojavnosti raka, ali i prevencije smrti kod već oboljelih.

DARIJA VRANEŠIĆ BENDER doc.dr.sc.

Literatura:

Allard, J.P., Aghdassi, E., Chau, J., Tam, C., Kovacs, C.M., Salit, I.E., Walmsley, S.L. Effects of vitamin E and C supplementation on oxidative stress and viral load in HIV-infected subjects. AIDS. 1998; 12(1653-1659).

Brigelius-Flohé, R., Kelly, F.J., Salonen, J.T., Neuzil, J., Zingg, J., Azzi, A. The European perspective on vitamin E: current knowledge and future research. Am. J. Clin. Nutr. 2002; 76(703–716).

Brigelius-Flohe, R., Traber, M.G. Vitamin E: function and metabolism. FASEB J. 1998; 3(1145–1155).

Han S.N., Zingg J.M., Meydani S.N., Meydani M., Azzi A. Differential effects of natural and synthetic vitamin E on gene transcription in murine T lymphocytes. Arch Biochem Biophys. 2010; 1(49-55).

Hui, Y.H. Encyclopedia of food science and technology. John Wiley and sons, Inc., New York. (1991)

Jacobs EJ, Henion AK, Briggs PJ, et al. Vitamin C and vitamin E supplement use and bladder cancer mortality in a large cohort of US men and women. Am J Epidemiol. 2002; 156(1002-10).

Jiang, Q., Christen, S., Shigenaga, M.K., Ames, B.N. ?-tocopherol, the major form of vitamin E in the US diet, deserves more attention. Am. J. Clin. Nutr. 2001; 74(714-722).

Lonn, E., Bosch, J., Yusuf, S., Sheridan, P., Pogue, J., Arnold, J.M. i sur. Effects of long-term vitamin E supplementation on cardiovascular events and cancer: a randomized controlled trial. JAMA. 2005; 293(1338-1347).

Macrae, R., Robinson, R.K., Sadler, M.J. Encyclopaedia of food science, food technology and nutrition. Academic Press, London. (1993)

Morris, M.C., Evand, D.A., Bienias, J.L., Tangney, C.C., Wilson, R.S. Vitamin E and cognitive decline in older persons. Arch. Neurol. 2002; 59(1125-1132).

tampfer, M.J., Hennekens, C.H., Manson, J.E., Colditz, G.A., Rosner, B., Willett, W.C. Vitamin E consumption and the risk of coronary disease in women. N. Engl. J. Med. 1993; 328(1444-1449).

Traber, M.G., Atkinson, J. Vitamin E, Antioxidant and Nothing More. Free Radic. Biol. Med. 2007; 43(4–15).

Traber M.G., Elsner A., Brigelius-Flohe R. Synthetic as compared with natural vitamin E is preferentially excreted as alpha-CEHC in human urine: studies using deuterated alpha-tocopheryl acetates. FEBS Lett. 1998; 437(1-2).

Traber, M.G. Heart disease and single-vitamin supplementation. Am. J. Clin. Nutr. 2007; 85(293-299).

Wefers, H., Sies, H. The protection by ascorbate and glutathione against microsomal lipid peroxidation – is dependent on vitamin E. Eur. J. Biochem. 1998; 174(353-357).