Brusnica (Vaccinium macrocarpon) jedna je od tri glavne izvorne sjevernoameričke voćke. Američki Indijanci koristili su je kao hranu, a vjerovali su i kako ima brojna medicinska svojstva. Od 17. do 19. stoljeća, brusnica je korištena za brojne tegobe, poput bolesti jetre, želuca i groznice. U 19. stoljeću, mornari su je uzimali kako bi prevenirali pojavu skorbuta na moru.

Prva ozbiljnija znanstvena istraživanja povezala su brusnicu s povoljnim djelovanjem na prevenciju infekcija mokraćnog trakta, a provedena su početkom dvadesetog stoljeća. Tadašnji znanstvenici bili su uvjereni da brusnica prevenira infekcije mokraćnog sustava stoga što zakiseljava urin zbog sadržaja organskih kiselina (posebice hipurične kiseline).

Ponavljajuće infekcije urinarnog trakta u žena čest su problem koji rezultira značajnim morbiditetom i visokim troškovima liječenja. Sve veća učestalost rezistencije na antibiotike dodatna je prepreka uspješnom liječenju te se sve više nade polaže na ne-antimikrobne strategije prevencije. Jedan od tih pristupa je korištenje proizvoda na bazi brusnice. Budući da za sada nema dovoljno dokaza koji bi ukazivali na terapijsko djelovanje u liječenju infekcija mokraćnog sustava, fokus istraživanja se prebacio na proučavanje brusnice u prevenciji mokraćnih infekcija. Iako izolacija aktivnih tvari nije lak zadatak, većina dokaza ukazuje kako se djelovanje brusnice može zahvaliti polifenolima antocijanidinima i proantocijanidinima.

No osim na području mokraćnih infekcija, brusnica se istražuje i kod oksidativnog stresa koji se javlja kod pretilosti. Studija objavljena 2014. godine u časopisu Nutrition Journal pokazala je kako unos brusnice u prahu ispoljava potencijalno blagotvorno djelovanje na markere koji ukazuju na oksidativni stres kod pretilosti i dijabetesa tipa 2. U istom je časopisu objavljena i studija koja ukazuje kako polifenoli iz brusnice potiču nastanak T-stanica imuniteta te pomažu smanjiti simptome uzrokovane prehladom i gripom. Indeks proliferacije koji govori koliko je nastalo T-stanica, nakon desetotjednog unosa soka od brusnice, narastao je gotovo 5 puta.

Ulogu brusnice kao potencijalnog kemopreventivnog sredstva postupno otkrivaju in vitro studije. U posljednjih 10 godina brojne su se studije bavile otkrivanjem aktivnih tvari koje imaju utjecaj na smanjenje umnožavanja tumorskih stanica i njihovim mehanizmima djelovanja. Posljednje takve studije u nizu pokazuju kako iza potencijalno kemopreventivnog učinka brusnice stoje spojevi poput triterpenoida i flavonoida.

Svakako valja spomenuti i studije koje su se bavile proučavanjem utjecaja brusnice na zdravlje srca i krvnih žila. Studija objavljena 2007. godine zabilježila je blagotvorno djelovanje unosa soka brusnice. Biokemijski parametri pokazuju kako je brusnica bila razlogom smanjenja oksidacije lošeg LDL kolesterola, krvnog tlaka te smanjenja upalnih markera.

Literatura:

• Mi Joung Kim et al, Effects of cranberry powder on biomarkers of oxidative stress and glucose control in db/db mice. Nutr res Pract. 2013. 7(6):430-438.
• Nantz, M. P., Consumption of cranberry polyphenols enhances human ??-T cell proliferation and reduces the number of symptoms associated with colds and influenza: a randomized, placebo-controlled intervention study. Nutr J. 2013. 12:161.
• Ruel G, Couillard C. Evidences of the cardioprotective potential of fruits: The case of cranberries. Mol Nutr Food Res. 2007;51:692–701.
• Neto CC, Vinson JA, Cranberry. In: Benzie IFF, Wachtel-Galor S, editors. IzvorHerbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition. Boca Raton (FL): CRC Press; 2011. Chapter 6.

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender
Vitaminoteka d.o.o.