Menopauza se definira retrospektivno kao prestanak spontane menstruacije tijekom 12 mjeseci.

Širom svijeta većina žena u menopauzu ulazi u dobi između 49 i 52 godine. Čimbenici povezani s ranijom menopauzom uključuju pušenje te niži indeks tjelesne mase. To je prirodan proces u žene, a obilježava ga smanjenje te potpuni prestanak lučenja ženskih spolnih hormona, poglavito estrogena. Poznato je kako je estrogen zaslužan za veliki broj fizioloških funkcija u organizmu, a koje uključuje zaštitno djelovanje na zdravlje kostiju, zglobova, arterija i mozga.

Kada dođe do smanjenja razine estrogena u organizmu žene, to se negativno odražava na zdravlje kostiju. Naime, one postaju sve više porozne i kao takve sklonije su prijelomima. Podaci pokazuju kako u razdoblju postmenopauze čak više od 50% žena ima smanjenu koštanu masu koja dovodi do osteopenije, odnosno osteoporoze. Osteoporoza je metabolička bolest kostiju koja nažalost nema upozoravajućih simptoma te je od izuzetne važnosti prevenirati njezin nastanak. Rizik od prijeloma povećava se jer oslabljene kosti nisu u stanju podnijeti uobičajena mehanička opterećenja. Osteoporoza, ili pojava krhkih kostiju, metabolička je bolest u kojoj se smanjuje sadržaj minerala i proteina. Popularno se naziva i „tiha epidemija“.., budući da nerijetko nema značajnijih simptoma, dok ne dođe do prijeloma kosti. Unatoč brojnim stručnim i popularnim napisima i spoznajama o osteoporozi, učestalost osteoporoze raste i predviđa se da će značajno rasti u sljedećih 50 godina. Svakih 30 sekundi, u Europi se dogodi jedan prijelom kosti koji je posljedica osteoporoze.

Vitamin D

Vitamin D je esencijalan mikronutrijent iz skupine vitamina topivih u mastima. Često ga nazivamo sunčanim vitaminom, a steroidna struktura i specifična obilježja čine ga više hormonom nego vitaminom. Istraživanja pokazuju kako 30 – 50% populacije ima nedostatak vitamina D. Prema našim domaćim smjernicama za prevenciju i terapiju nedostatka vitamina D, preporučuje se svakodnevni unos 800- 1.200 mg kalcija (iz hrane i dodataka prehrani) te 800-2.000 IJ vitamina D za osobe s osteoporozom. Status vitamina D u organizmu određuje se mjerenjem koncentracije 25-hidroksi vitamina D (25- OH D) u krvi, a adekvatnom koncentracijom vitamina D (25-OH D) u krvi smatra se koncentracija ? 75 nmol/L. Optimalna koncentracija vitamina D u krvi koja može imati zaštitni učinak na kost i prevenirati rizik od padova iznosi ?75 mmol/L. Nedavna preporuka Britanske službe za javno zdravstvo (NHS) koja vrijedi za cjelokupno stanovništvo, a poglavito na osobe koje uglavnom borave u zatvorenim prostorima upućuje na dnevnu primjenu 10 µg ili 400 IJ vitamina D za cijelu populaciju tijekom jeseni, zime i proljeća. Za određene rizične skupine, posebice osobe s osteopenijom, osteoporozom, starijom dobi te osobe s različitim kroničnim bolestima, preporučene doze su znatno veće i kreću se od 800 – 4.000 IJ dnevno. Vitamin D ima posebnu važnost vitamin D za osobe starije dobi s osteoporozom te za osobe sa sarkopenijom starije dobi, sklone padovima. Zbog povećane učestalosti deficita vitamina D u žena iznad 65 godina starosti u postmenopauzi, preporuke glase da im se neovisno o mineralnoj gustoći kosti osigura uzimanje dodataka prehrani s vitaminom D tijekom cijele godine.

Sinergija vitamina K2 i D3

Vitamini D i K pripadaju istoj skupini vitamina topljivih u mastima, a njihove metaboličke i fiziološke uloge značajno se preklapaju, što je vidljivo kako u kardiovaskularnom, tako i u koštanom sustavu. U znanstvenim se istraživanjima posebno ističe međudjelovanje vitamina K i vitamina D te se naglašava važnost zajedničkog uzimanja u obliku dodataka prehrani. Tako su istraživanja pokazala kako njihova kombinacija utječe na značajno povećanje gustoće kostiju jer omogućuju učinkovitiju ugradnju kalcija u kosti.

Uloga vitamina K za zdravlje kostiju

Uz svima već poznate nutrijente vitamin D te kalcij, još je jedan vitamin koji imaznačajan utjecaj na zdravlje kostiju. Radi se o vitaminu K koji, kao i vitamin D pripada skupini vitamina topljivih u mastima, te dolazi u dva oblika. Znanstveno potvrđena uloga vitamina K1 već je dobro poznata - zgrušnjavanje krvi. Za razliku od vitamina K1, za vitamin K2 otkrivena je drugačija uloga. Naime, dokazano je kako vitamin K2 ima važnu ulogu u metabolizmu kalcija, koji je svima poznat kao najvažniji mineral za izgradnju naših kosti i zubi. Način na koji vitamin K2 pomaže metabolizmu kalcija je taj da sudjeluje u aktivaciji proteina koji vežu kalcij čime vitamin K2 direktno utječe na rast i razvoj kosti. Brojne studije koje su za ispitanike imale isključivo žene u menopauzi, pokazale su kako uzimanje vitamina K u obliku dodatka prehrani može imati značajne blagotvorne učinke na zdravlje kostiju. Isto tako, uzimanje vitamina K2 može utjecati na smanjenje broja fraktura kralježnice, kuka i kostiju udova. Trogodišnja studija na 244 žene u menopauzi otkrila je kako se osobama koje su uzimale dodatke vitamina K2 znatno sporije smanjivala mineralna gustoća kostiju s godinama. Zanimljivo, istraživanja su otkrila kako vitamin K2 smanjuje prijelome kralježnice za 60%, prijelome kuka za 77% i sve prijelome bez kralježnice za 81%. U skladu s tim rezultatima, dodaci prehrani s vitaminom K preporučuju se za prevenciju i liječenje osteoporoze u Japanu.

doc.dr.sc. DARIJA VRANEŠIĆ BENDER

Literatura:

• Takahashi, T. A., & Johnson, K. M. (2015). Menopause. Medical Clinics of North America, 99(3), 521–534. doi:10.1016/j.mcna.2015.01.006
• Knapen, M.H.J., Drummen, N.E., Smit, E. et al. Three-year low-dose menaquinone-7 supplementation helps decrease bone loss in healthy postmenopausal women. Osteoporos Int 24, 2499–2507 (2013). https://doi.org/10.1007/s00198-013-2325-6
• Cockayne, S., Adamson, J., Lanham-New, S., Shearer, M. J., Gilbody, S., & Torgerson, D. J. (2006). Vitamin K and the Prevention of Fractures. Archives of Internal Medicine, 166(12), 1256. doi:10.1001/archinte.166.12.1256
• Kidd PM. Vitamins D and K as pleiotropic nutrients: clinical importance to the skeletal and cardiovascular systems and preliminary evidence for synergy. Altern Med Rev. 2010 Sep;15(3):199-222. PMID: 21155624.
• HZJZ, Vitamin D i preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D od jeseni. https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvenaekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenuvitamina-d-od-jeseni/. pristupljeno 13. listopada 2020.