Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Više informacija možete pronaći OVDJE.

Upoznajmo prirodu

  • Akai

    Akai bobicama pripisuje se izvanredno djelovanje na ljudsko zdravlje, zahvaljujući vrlo visokom sadržaju antioksidansa, koji su prisutni u deset puta većoj koncentraciji u odnosu na drugo voće bogato antioksidansima. 

    Pročitaj više

  • Aloe vera

    Aloe vera je zeljasta biljka, hranjiva i mesnata, gustog, debelog lišća, blijedozelene boje sa dugim bodljama. Iako je vrlo slična kaktusu spada u porodicu ljiljana. Sadrži jaku gorku tvar, emodin, biogene stimulatore koji pojačavaju obrambene snage organizma, vitamine, minerale, amino-kiseline i enzime. 

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Arnika

    Arnika ili brđanka kako je neki nazivaju, trajna je i aromatična biljka. Slabo razgranata i posuta sitnim dlačicama, arnika je visine do 60 cm. Stabljika može imati jedan ili više glavičastih, zlatnožutih ili narančasto-crvenih cvjetova. Ona cvate od lipnja do kolovoza, a raste po šumskim i planinskim livadama, obroncima i brdima.

    Pročitaj više

  • Bazga

    Bazga je drvo ili grm, visine od 3-6 metara. Cvate u lipnju, a bijeli cvjetovi skupljeni su u velike, sastavljene paštice i imaju jak i intenzivan miris. Plodovi su na početku zelene, zatim smeđe-crvene, te na kraju sjajnocrne male, sočne bobe. Bazga je biljka šumskih čistina, rubova šuma i putova uz naselja. Razvija se na mjestima s dosta svjetla. Ljekovita svojstva bazge sadržana su u svim dijelovima biljke: cvijetu, plodu, listu, kori i korijenu.

    Pročitaj više

  • Breza

    Breza je vitko drvo, visoko 10 - 20 m, bijele kore, tankih, crvenosmeđih, visećih grana. Njezini ovalni i na rubovima pilasti listovi ujesen postaju poput suhog zlata. U proljeće, njezine kratke uspravne rese nose ženske cvjetove, a muške rese, žućkaste i ovješene, na vjetru ispuštaju prave oblake peluda. Breza je ukras vlažnih šuma, perivoja i vrtova. Ona sadrži kalcij, natrij, fosfor, eterično ulje (naročito u pupovima), a u lišću katehinske tanine, flavonske spojeve, gorke tvari, smolu, šećer i saponin.

    Pročitaj više

  • Brokula

    Brokula je biljka iz porodice kupusnjača. Smatra se izvornim oblikom cvjetače. Uzgaja se radi plavkasto-zelenih cvatova koji se beru i koriste za jelo zajedno sa svojom zadebljalom stapkom duljine do 15 cm. Brokula se bere kada su pupovi cvjetova još mladi, a cvjetovi zatvoreni. Naziv biljke dolazi od talijanske riječi "brocco" što znači ogranak.

    Pročitaj više

  • Bršljan

    Bršljan je trajna, zimzelena, puzava biljka nametnica duga i do 50 metara. Uz pomoć mnogobrojnog korijenja po stabljici ona se penje po drveću i zidovima. Pri svojoj osnovi stabljika bršljana je položena, a zatim puzava. Listovi su glatki, zeleni, srcolika oblika. Cvjetovi su sitni, izvana mrke, a iznutra zelene boje. Bršljan cvjeta od kolovoza do listopada.

    Pročitaj više

  • Brusnica

    Brusnica je vrsta bobičastog voća porjeklom iz Sjeverne Amerike. Izgledom podsjeća na borovnicu, ali je crvene boje. Tvrda je i kiselkasta okusa, ponajprije zbog velike količine vitamina C. Ovo je voće u prošlosti Amerike uvelike korišteno kao lijek, a naročito kod starosjedioca, Indijanaca. Najizraženije djelovanje brusnice oduvijek se vezalo uz mokraćne organe.

    Pročitaj više

  • Cimet

    Koliko znate o cimetu, jednom od najstarijih začina u ljudskoj povijesti?

    Pročitaj više

  • Cvjetni prah

    Pelud je proizvod prirode i nositelj novog života mlade biljke, budući da je bitan faktor za njeno oplođivanje. Pelud je također, od vitalne važnosti za pčele, jer sadrži dosta bjelančevina i drugih tvari koje nektar nema. Kada sakupe pelud pčele ga miješaju s medom, dodaju mu tvar iz svojih usta koja je bogata fermentima i tako dobivenu smjesu sabijaju u ćelije saća.

    Pročitaj više

  • Češnjak

    Češnjak je biljka iz porodice ljiljana koja je tisućama godina poznata kao ljekovita biljka i začin. Egipatski faraoni davali su po jedno česno češnjaka radnicima piramida zbog njegovih antiseptičnih i poticajnih svojstava. U 1. svjetskom ratu vojni liječnici su davali češnjak kako bi spriječili grižu (dizenteriju) koja je tada bila vrlo česta.

    Pročitaj više

  • Čičak

    Čičak je visoka, razgranata biljka sa srcolikim listovima koji su na rubovima nazubljeni. Cvjetne glavice crvene boje imaju gusto zbijene cvijetiće. Korijen je vrlo razvijen, dug i vretenast, sivo-smeđe boje. Čičak raste uz puteve, živice, pokraj željezničkih nasipa ili na rubovima šuma.

    Pročitaj više

  • Divlji kesten

    Divlji kesten je ukrasno stablo visoko 20-30 m, guste i široke krošnje. Pupoljci su omotani sjajnom ljuskom što izlučuje smolastu ljepljivu tvar kao zaštitu od hladnoće. Cvjetovi su bijele boje, sa ružičastim i žutim mrljama. Plodovi su zeleni, okrugli, s bodljama i sadrže 1 - 2 sjemenke. Listovi su sastavljeni od 5 samostalnih dijelova i imaju dvostruko nazubljene rubove. Kora je grubo ispucana, tamnosmeđe boje.

    Pročitaj više

  • Đumbir

    Đumbir je gomoljasta, trajna biljka debelog i čvrstog korijenja, a izgledom podsjeća na trsku. Od pradavnih vremena koristi se kao začin za jelo i kao lijek. Uzgaja se u tropskim i suptropskim područjima svijeta, ponajviše u Kini i Indiji. 

    Pročitaj više

  • Echinacea

    Echinacea ili rudbekija je biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike, koja se danas uzgaja i u našim krajevima. Visoka je do 100 cm, cvjetovi su crvenoružičasti, jezičasti. Raste na otvorenim, sunčanim mjestima.

    Pročitaj više

  • Eukaliptus

    Eukaliptus, poznat i kao gumovac, jedno je od najviših stabala na svijetu. Potječe iz Australije i Tasmanije, a u Europu ga je donio u 19. st. njemački botaničar Ferdinand von Müller. On je prvi ustvrdio da se njegovo ulje može rabiti kao sredstvo za dezinfekciju. U Europi eukaliptus naraste oko 80 m, dok u svojoj postojbini prelazi i 100 m. Najviši primjerak eukaliptusa dosegao je visinu od 165 metara.

    Pročitaj više

  • Ginkgo biloba

    Ginkgo biloba poznat i kao gospina kosa listopadno je drvo. Smatra se da je najstarije drvo na Zemlji. Predstavlja svojevrsni "živi fosil", odnosno danas jedinu vrstu nekada (u mezozoiku, prije oko 250 milijuna godina) vrlo zastupljenog roda Ginkgo. Upotreba listova ginkga u medicinske svrhe potječe još od naroda Dalekog istoka. 

    Pročitaj više

  • Ginseng

    Ginseng panax, odnosno kineski ginseng višegodišnji je grm, visok oko 70 cm. Iz njegovih stabiljaka rastu listovi u pršljenovima. Plod su svijetlo crvene bobice, sa po dvije sjemenke, po širini spljoštene. Kada se korijenu oguli vanjski sloj, on je bijele boje, pa ga nazivaju "bijeli ginseng", za razliku od "crvenog ginsenga" koji pod utjecajem kipuće vode ili vruće pare postane crven.

    Pročitaj više

  • Glog

    Glog je trnovit grm visine oko 3 metra. Na pogodnom staništu uspijeva i kao čvorasto, razgranato drvo visine i do 5 metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo, a kora glatka, sivo-pepeljaste boje. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti. S donje strane su plavkasto-zeleni, a s gornje strane tamnozeleni i sjajni. Nalikuju listovima hrasta, samo su znatno manji.

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Gospina trava

    Gospina trava je trajna biljka visoka 30-70 cm s nasuprotno izraslim tupim, glatkim listovima, bez peteljki, punim prozirnih točaka. Cvjetovi su zlatno žuti, s pet latica i tvore cvatove. Osušena biljka ima specifičan miris, gorak i aromatičan ukus. Cvate od lipnja do kolovoza, a sabiru se listovi i cvjetovi u kojima se nalazi najviše aktivnih tvari. Raste po suhim brežuljcima, livadama, poljima, među grmljem i na nasipima.

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Gotu Kola

    Gotu kola (Cantella asiatica) ljekovita je biljka, puzavica koja je stoljećima poznata u tradicionalnoj medicini kao uspješno sredstvo za stimuliranje mozga. Proslavio ju je legendarni kineski prirodnjak Li Ching Yun. Za njega postoji vjerovanje da je upravo zbog gotu kole "proslavio 256 rođendana". Među domorocima Šri Lanke vjeruje se da slonovi žive dugo i pamte dobro zahvaljujući ljubavi prema gotu koli.

    Pročitaj više

  • Hamamelis

    Hamamelis je bjelogorični grm koji potječe iz istočnog dijela Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Ima duge grane prepune lijepih žutih cvjetova. Največu djelotvornost ima kora, listovi i grančice. Flavonoidi, tanini i eterično ulje glavne su aktivne tvari koje imaju protuupalno, skupljajuće i analgetično svojstvo. 

    Pročitaj više

  • Hmelj

    Hmelj je otporna listopadna biljka penjačica, visine oko 7 metara. Stabljika hmelja je gruba, bodljikavo-dlakava, listovi su tri do peterokrpasti, nazubljeni, srcoliki i zeleni. Na bazi listova golim se okom mogu vidjeti, oble, sjajne, prozirne, žute žlijezde, koje se mogu lako istresti.

    Pročitaj više

  • Hrast lužnjak

    Hrast lužnjak je drvo, visine do 40 m, debljine do 2.5 m, a dosegne starost i do nekoliko stoljeća. Ima veliku krošnju, mekanu tamnosivu koru, koja je na vršnim granama glatka i crvenkastosmeđa. Lišće je perasto, tamnozeleno i na kratkim petiljkama. Sa lišćem se razvijaju žutozeleni cvjetovi. Plod mu je žir, jajasti oraščić s drvenom kapicom na kojoj je petiljka.

    Pročitaj više

  • Imela

    Imela je zimzeleni grm koji raste kao polunametnik na listopadnom drveću i voćkama. Njezine sisaljke prodiru u drvo odakle sišu hranjive sokove, iako je zahvaljujući vlastitom klorofilu i sunčevoj svjetlosti i sama sposobna da se prehranjuje prerađujuči ugljični dioksid i vodu. Stabiljka je drvenasta, žutozelene boje, a takva ostaje čak i kad ogole sve ostale biljke. Listovi sjede na stabiljci, nasuprotno postavljeni, ovalni, što podsjeća na uši kunića. Iz stabiljke izlaze žućkasti cvjetovi.

    Pročitaj više

  • Jabuka

    Stara izreka kaže: "Jedna jabuka na dan - liječnik iz kuće van." Ovo ukusno i hranjivo voće prava je riznica vitamina, minerala i drugih vrijednih tvari koje se lako probavljaju. Ljekovitost jabuka poznata je od vremena starih Grka i Rimljana. U grčkoj mitologiji jabuka ima okus poput meda i liječi sve bolesti. Koristili su za liječenje gripa, vrućice, bronhijalnih tegoba, letargija i slabokrvnosti, za odčepljenje nosa i dišnih organa, te za brži oporavak nakon bolesti. 

    Pročitaj više

  • Kadulja

    Kadulja je razgranat grm, visine 30-40 cm, višegodišnje, drvenaste stabiljke. Listovi su srebrenasto bijeli, srcoliki, namreškani i dlakavi. Cvjetovi su tamnoplavo - ljubičasti, dvousnati, a na vrhovima stabiljke tvore klasaste pršljenove. Svi dijelovi biljke imaju jak aromatičan miris. Kadulja samoniklo raste na suhim tlima u priobalju, a najrasprostranjenija je na jadranskim otocima.

    Pročitaj više

  • Kamilica

    Kamilica je razgranata biljka, visoka 15-30 cm, s uskim, dvostruko perastim listovima. Mirisne cvjetne glavice rastu pojedinačno. Latice cvijeta su bijele, a cvjetište žute boje. Okus im je malo gorak. Cvate od svibnja do kolovoza, a cvjetne glavice sabiru se u lipnju i srpnju.

    Pročitaj više

  • Kokos

    Kokosova palma je veliko drvo koje naraste čak i do 30 metara visine. Listovi su joj uski i dugi do 90 centimetara i rastu na granama koje mogu biti veličine do 6 metara. Naziv "kokos" po kojem je ova biljka najpoznatija, ustvari se odnosi na plod kokosove palme. Biljka potječe iz tropskih dijelova svijeta, iako ju se može pronaći raširenu i u drugim dijelovima. Pretpostavlja se da potiče iz Malezijskog arhipelaga i da se po tropskim područjima proširio - plutajući morem!

    Pročitaj više

  • Lavanda

    Lavanda je od davnina bila jedna od najomiljenijih aromatičnih ljekovitih biljaka. U Novom zavjetu Sveti Marko govori o lavandi kao o vrlo vrijednom ulju. Rimljani su lavandom davali ugodan miris kupeljima pa odatle i njeno ime, koje potječe od riječi lavare, što znači prati se.U antici je lavanda osim mirisa bila cijenjena i zbog svog umirujućeg i dezinficirajućeg djelovanja. U srednjem vijeku i renesansi lavanda se posipala po podu kuća i crkvama kako bi odagnala kugu.

    Pročitaj više

  • Limun

    Limun je voće, najvrijedniji od svih citrus plodova i općepoznat kao vrlo ljekovit. Pripada porodici rutvice, a potječe iz istočne Azije. Bogat je vitaminima (A, B1, B2 i C), mineralima (kalcijem, željezom, manganom i bakrom). Uz vitamin C i kalcij koji mu daju veliku hranjivu vrijednost, veliku važnost ima i novi vitamin P koji je nedavno pronađen u njemu.

    Pročitaj više

  • Malva

    Ljekovita snaga ove biljke poznata je još od davnina, Grci su hvalili njezinu ljekovitu moć i koristili je kod probavnih poteškoća. Dvogodišnja biljka; visoka od 20-70 cm; ima srcolike i dlakave listove, roza-ljubičaste latice (pet latica, cvate od svibnja do rujna). Raste uz putove, neobrađene površine, na livadama, često je nalazimo blizu ljudskih prebivališta. 

    Pročitaj više

  • Maslina

    Maslina je dugogodišnje, vijugavo i kvrgavo drvo, visoko oko 12 metara. Listovi su uski, s gornje strane zelenkaste, a s donje sivkaste boje. Nemaju miris, dok je okus trpak, blago gorak. Plod drveta je jajolika koštunica ili maslina koja je prepuna ulja. Nepotpuno zrele masline, još zelene daju najfinije ulje, dok je ulje od crnih maslina nešto lošije kvalitete.

    Pročitaj više

  • Matična mliječ

    Matična mliječ je tvar nalik na gel, mliječno bijele boje, sa sedefastim preljevom. Pčele matičnu mliječ luče iz ždrijelnih žlijezda, i to samo mlade pčele starosti od šest do četrnaest dana i time hrane maticu tijekom cijelog njenog života. Jajašce hranjeno matičnom mliječi, koje su pčele radilice predodredile da se iz njega izlegne matica toliko je bogato hranjeno da se iz njega izlegne matica do dva puta veća i teža od obične pčele radilice ili tisuću dvjesto puta veća od jajašca.

    Pročitaj više

  • Matičnjak

    Matičnjak je višegodišnja zeljasta biljka, visoka i do 100 cm. Ima vrlo razvijen korijen. Stabiljka je razgranata. Listovi su jajastog ili srcolikog oblika, malo dlakavi, zelenkasto-žućkaste boje. Cvjetovi su u bijeloj ili crvenoj boji, a mirišu na svjež limun. Domovina matičnjaka je Sredozemlje, ali danas raste u skoro cijeloj Europi.

    Pročitaj više

  • Menta

    Menta je višegodišnja biljka, visoka oko 80 cm. Ima razgranam stabljiku i kopljaste, pilasto nazubljene listove. Zbog modrih žila osobito u proljeće, lišće se čini tamno, a ta se najbolja vrsta naziva " crna menta ". Cvjetovi su crveno - ljubičaste boje, a rastu iz koljenaca kao pršljenovi, tvoreći cvatove slične klasu. Plod je oraščić od četiri dijela, sa po jednom sjemenkom u svakom dijelu.

    Pročitaj više

  • Morske alge

    Morske alge potpuno su prirodni izvor života. Morfologija, odnosno znanost koja proučava građu i oblike živih bića alge svrstava u skupinu steljnjača (talofita). U oceanu su morske alge prve u lancu prehrane, jedina karika koja stvara organske tvari izravno iz mineralnih elemenata. One također proizvode pola kisika našeg planeta i najveći su čistači oceana.

    Pročitaj više

  • Morske alge - fucus vesiculosus (mjehurasti bračić)

    Fucus vesiculosus (mjehurasti bračić) pripada skupini smeđih morskih algi. Pomaže eliminaciju masnoća i toksina iz organizma (detoksikacijski učinak).

    Pročitaj više

  • Morske alge - laminaria digitate

     Laminaria digitate pripada skupini smeđih morskih algi.

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Morske alge - lithothamnium calcarcum

     Lithothamnium calcarcum pripada skupini smeđih morskih algi. Bogata je mineralima, vitaminima, aminokiselinama i fitohormonima.

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Morske alge - ulva lactucastrana

    Ulva lactucastrana pripada skupini zelenih morskih algi.

    Pročitaj više

  • Mrkva

    Mrkva je jedna od najpoznatijih vrsta povrća i vjerojatno ne postoji osoba koja ju ne zna opisati. Njen veliki narančasto-žuti korijen, debeo i sladak, specifična mirisa i okusa dobro je poznat svima. Raste u gotovo svakom vrtu, a bere se u lipnju. Uz mrkvu su vezane mnoge zanimljive priče i legende. Neki smatraju da ona čovjeka čini ljubaznim i vedrim, a vrlo često je upravo to dokaz zdravlja.

    Pročitaj više

  • Naranča

    Naranča, latinski citrus aurantium amara poznato je citrusno voće i suptropska biljka iz porodice Rutaceae. Zimzeleno je drvo iz jugoistočne Azije, roda Citrus. Uzgaja se u regijama s toplom klimom poput Sredozemlja, Južne Afrike i Kalifornije. Može živjeti do 500 godina. Jedno stablo u povoljnim uvjetima može roditi i do 1000 plodova. Svrstavaju ga u najplodnije voće poslije grožđa i banana. 

    Pročitaj više

  • Neven

    Neven je jednogodišnja, rjeđe dvogodišnja zeljasta biljka. Ima dubok vretenast korijen. Stablo je visoko 40 - 70 cm, u donjem djeluje jako razgranato, a u gornjem je prekriveno dlačicama. Listovi su naizmjenično raspoređeni, duguljastog oblika i svjetlozelene boje. Cvjetovi su jezičasti i narančasti, poredani u 2-3 reda. Neven sadrži flavonoide, karotinoide, eterično ulje, tanin, šećer, gorke tvari, kalij, sumpor, bjelančevine, kalendulin i dr. 

    Pročitaj više

  • Noćurak

    Noćurak poznat i kao žuti noćurak višegodišnja je zeljasta biljka grmolikog oblika. Prosječna visina je oko 60 cm, ali može narasti i do 2 m. Ima nasuprotne jajasto-šiljaste listove od kojih su donji s peteljkama, a gornji sjedeći. Zbog povećanog pritiska u lapovima i laticama, prekrasni žuti cvjetovi otvaraju se tek u mraku, privlače brojne noćne kukce, i ostaju otvoreni tijekom čitave noći. Prije nego što sunce izađe, cvijeće će uvenuti, a već će slijedeće večeri novi cvjetovi krasiti biljku. Odatle i narodni naziv žuti noćurak. 

    Pročitaj više

  • Noni

    Noni, latinski Morinda citrifolia, plod je s Tahitija i spada u skupinu 80 ljekovitih biljaka koje pripadaju medicinski najdjelotvornijoj biljnoj grupi starog svijeta Rubiaceae. Raste samonikla, a daje plodove tijekom cijele godine. Berba je 12 puta godišnje. Ovo voće, koje se već stoljećima efikasno koristi u Polineziji, na Tahitiju i Havajima, tek je u današnje vrijeme postalo opće poznato.

    Pročitaj više

  • Peršin

    Peršin je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta, aromatična biljka s tankim, bijelim i repastim korijenom. Stabiljka je gola, malo žljebasta i uglasta. Listovi peršina različitog su oblika, a cvjetovi su složeni u štitac. Cvjetni vjenčić je žućkasto-zelene boje. Cvate u svibnju i lipnju, a sjeme sazrijeva u kolovozu i rujnu. 

    Pročitaj više

  • Planinski bor

    Planinski bor je oko 10 metara visoko stablo, raširene krošnje, duboka korijena, smeđe crvene ispucale kore. Ima duge, uvijek zelene četine u čupercima. U vrijeme pupanja ovijene su opnenom ljuskom da se ne smrznu. Prašnički cvjetovi vise u resama na kraju grana i puni su cvjetnog praha. Mali cvjetovi izlaze na kraju mladih grančica. Češeri, pri dnu debeli, sazrijevaju tek nakon 2 godine. Na svakoj ljusci češera stoje po dvije sjemenke. Pupoljci su dugi 3-5 cm, debeli 4 mm, ljepljivi, žutosmeđe boje, balzamična mirisa i gorka aromatična okusa. 

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Preslica

    Preslica je trajna oko 30 cm visoka stabljika iz roda papratnjača. Slična je boru, s brojnim tankim listovima u pršljenu, pa je zbog toga još nazivaju "konjski rep". Cvate u svibnju i lipnju, a sabire se u ožujku i travnju, prije nego što truske dozru. Preslica raste u močvarnom tlu, po pjeskovitim livadama i poljima, neobrađenim zemljištima, te uz željezničke pruge.

    Pročitaj više

  • Propolis

    Propolis je ljepljiva smolasta materija koju pčele sakupljaju u proljeće, ljeto i ranu jesen (posebno kada su temperature oko 20°C) s pupoljka različitih biljaka i mladih grana drveća. Ponekad pčele same stvaraju propolis od eteričnih ulja i balzama sadržanih u omotaču peluda (peludovih zrnaca) kojima se inače hrane pčele. 

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Ružmarin

    Ružmarin je zimzelena, grmovita biljka visine oko 1 metar. Listovi su čvrsti i uski, tamnozelene boje. Između listova, na krajevima ogranka razvijaju se na malim petiljkama ljubičasto-plavi cvjetovi. Oni imaju vrlo jak miris sličan kamforu, a okus aromatičan, ljut i pomalo gorak. Ružmarin cvate od ožujka do svibnja, ponekad i u rujnu, a raste u suhim, kamenitim predjelima Dalmacije, Primorja i otoka.

    Pročitaj više

  • Saw Palmetto

    Saw palmetto, latinski Serenoa Repens, malo je palmino drvo porijeklom iz jugoistočnog dijela Amerike. Njegovo stanište su priobalna područja u južnim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država. Ova palma ima puzavi podanak i lepezaste, oštro pilaste listove, s bodljastim petiljkama. 

    Pročitaj više

  • Soja

    Soja je jednogodišnja biljka iz reda Fabales, porodica Fabaceae, visine između 60 cm i 2 metra. Ima uspravnu i razgranatu stabljiku s velikim trodijelnim listovima i bijelim do ljubičastim cvjetovima. Plod soje je mahuna, koja sadrži jednu do pet sjemenki žute, zelene, smeđe ili crne boje, a mogu biti i šarene, crvene ili plave veličine 5 do 6 mm.

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Steža

    Steža je trajna zeljasta biljka visine 20-30 cm. Ima peraste listove koji su u gornjem dijelu sjedeći i bez peteljke, a u donjem kopljasti, duboko pilasti na kratkim peteljklama. Cvijet žute boje ima 4 latice i dugu peteljku koja raste iz račvastih grana ili iz pazušca gornjih listova. Korijen je debeo i drvenast, a raste uspravno. Steža cvate od svibnja do kolovoza. Mladi listovi sabiru se ljeti, a korijen u proljeće i jesen.

    Pročitaj više

  • Stolisnik

    Stolisnik, hajdučka trava, hajdučica ili jezičac kako ga u nekim podnebljima još nazivaju, trajna je i razgranata stabiljka, visine do 70 cm. Dlakavi listovi izmjenično su poredani i razdijeljeni u mnogobrojne fine listiće, kojih ima stotinjak. Otuda i naziv stolisnik (sto listova). Cvjetovi su bijele ili crvene boje, ugodnog mirisa. Stolisnik cvate od lipnja do listopada, ali se sabire samo u lipnju kada su cvjetovi i gornji dio stabiljke u punom razvoju. 

    Pročitaj više

  • Timijan - Majčina dušica

    Timijan je trajna biljka, drvenastog donjeg dijela iz kojeg izlaze uspravne dvadesetak cenitmetara visoke vriježe crvenkaste boje. Listovi su jajoliki, sitni, na vrhu zašiljeni, kratkih petiljki. Grimizni ili modri cvjetovi tvore na vršcima stabiljke okrugle cvatove, jakog i ugodnog mirisa. Postoje dvije vrste timijana: poljski i vrtni. Poljski timijan raste po suhim travnjacima, uz jarke i putove, iznadspilja i uz more.

    Pročitaj više

  • Valerijana

    Valerijana ili odoljen lijepa je ukrasna i trajna biljka, vrlo ugodna mirisa koji privlači pčele i druge kukce. Visoka je od pola do dva metra, na vrhu razgranata s neparno perastim listovima, sa velikim brojem sitnih bijelih ili ružičastih cvjetića. Cvijeta krajem proljeća i tokom cijelog ljeta. Raste po vlažnim livadama, obalama rijeka, od nizina do planinskih pojasa.

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Vidac

    Vidac je jednogodišnja zeljasta biljka, oko 15 cm visoke, razgranate stabiljke koja je ponekad posuta mekanim dlačicama. Sjedeći listovi su jajasto kapljasti, na rubu nazubljeni, tamno zelene boje. Cvjetovi su bijeli ili bljedožuti, dvolisnati, sa crvenkastom ili ljubičastom mrljom na gornjoj usni. Promatraju li se pažljivije, oni nalikuju na oči sa trepavicama, pa otuda i drugi naziv ove biljke - očanica.

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Vodopija

    Vodopija, zvana još cikorija, radič, konjska trava, modri cvijet trajna je i zeljasta biljka, visoka i do 1 metar. Korijen joj je debeo, vretenast, izvana taman, iznutra bijel. Stabiljka je uglata, tvrda, uspravna i puna gorkog mliječnog soka. U gornjim dijelovima je razgranata i pokrivena kratkim dlakama. Prizemni listovi su veliki, dugački i nazubljeni, a oni na stabiljci kraći i duguljasto kopljasti. Cvjetne glavice modre su boje, ponekad ružičaste ili bijele. Biljka cvate od srpnja do rujna.

    Pročitaj više

  • Nema fotografije

    Vrba

    Vrba je visoko drvo, dugih, vitkih grana. Ima kopljasto lišće, obraslo sitnim, prileglim dlačicama, a koru sivu i ispucalu. Najčešće raste kraj rijeka i potoka, po močvarnim livadama i uz rubove šuma. Cvate potkraj travnja i početkom svibnja. Najdjelotvornijim dijelom vrbe smatra se kora, koja se u proljeće guli sa 4-5 cm debelih grana.

    Pročitaj više

  • Zeleni čaj

    Zeleni čaj ili Camellia sinensis grmolika je zimzelena tropska biljka bez mirisa s krutim zašiljenim, sjajnim listovima, nazubljenim po rubovima. Cvijet je bijeli, mirisni. Ova biljka skromnog izgleda i sitnih listića je visoki grm. Grmovi se sade na plantažama gdje se grm reže do visine jednog metra radi većeg broja izdanaka i lakšeg branja lišća na visinama od 100 - 2000 m nadmorske visine.

    Pročitaj više

Proizvodi na popustu za listopad - više vrijednosti za Vaš novac

Trputac

Trputac

tekući dodatak prehrani

sjenilo za oči u olovci

sjenilo za oči u olovci

light gold

Alga Mare for Women

Alga Mare for Women

eau de toilette