Sastojci u dnevnoj dozi:   % PU

 Pogodan za vegetarijance i vegane.

Cink glukonat – kelirani oblik cinka za zaštitu imuniteta

Cink je sveprisutni esencijalni metal i kofaktor mnogih enzima u našem tijelu, a koliko nam je važan pokazuje i činjenica da je cink neophodan za sintezu naše DNA te za dijeljenje svih stanica u organizmu.

Nedostatak cinka u organizmu očituje se na brojne načine poput dermatitisa, bijelih mrlja na noktima, smanjenog osjećaja okusa i mirisa, alopecije, zaostalosti u razvoju, narušenog razvoja mozga i smanjenih kognitivnih funkcija, proljeva, sporog zarastanja rana, neplodnosti i sklonosti infekcijama.

Nedostatak cinka u organizmu može biti genetske prirode, dok do sekundarnog nedostatka dolazi najčešće uslijed loše prehrane, visokog unosa fitata u prehrani, malapsorpcije uslijed celijakije i upalnih bolesti crijeva. Također, nedostatak cinka u organizmu može se javiti i uslijed pojačanih potreba u slučaju malignih bolesti, sepse, traume ili gubitka primjerice kod bolesti bubrega.

Procjenjuje se kako otprilike 33 % svjetske populacije pati od nedostatka cinka, a najsklonije nedostatku cinka u prehrani je stanovništvo iz nerazvijenih zemalja. Također, istraživanja pokazuju kako je tlo sve siromašnije cinkom zbog čega je posljedično i u hrani smanjen njegov udio. Dobar izvor cinka u hrani su namirnice poput cjelovitih žitarica, mahunarki, mesa, jaja i plodova mora poput školjaka. Apsorpcija cinka odvija se u tankom crijevu, a višak se izlučuje fecesom i ponešto kroz bubrege ili znoj.

Cink i imunitet

Cink je ključan element za pravilan rad imunološkog sustava. Naime, cink utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica važnih u borbi protiv infekcija pa se nedovoljan unos cinka negativno odražava na broj i funkciju T-stanica, a samim time i na imunitet. U meta-analizi objavljenoj 2016. godine u časopisu British Journal of Clinical Pharmacology, sakupljeni su i uspoređeni rezultati triju kliničkih studija u kojima je ispitan utjecaj dodataka cinka na simptome prehlade. U navedenim studijama sudjelovalo je ukupno 199 ispitanika koji su tijekom prehlade uzimali barem 75 mg cinka u obliku dodatka prehrani dnevno. Rezultati analize pokazali su da je unos visokih doza cinka u prosjeku skratio vrijeme trajanje prehlade za 3 dana. Inače, simptomi prehlade uglavnom traju sedam dana, a učinkovitost dodataka cinka pokazala se neovisnom o dobi, spolu, pušačkom statusu, jačini prehlade i eventualnoj prisutnosti alergija. 

Protivnik oksidativnog stresa

Budući da čini važan dio superoksid dismutaze – jednog od najznačajnijih enzimskih antioksidacijskih obrambenih sustava organizma, cink pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Nedostatak cinka prepoznat je kao uzrok neplodnosti u muškaraca. Nedostatak tog minerala koji se smatra antioksidansom uzrokuje smanjenu sintezu testosterona te smanjenje broja i pokretljivosti spermija, stoga je za optimalnu plodnost muškaraca važan adekvatan status cinka u organizmu.

Cink sudjeluje u izgradnji kostiju

Nedovoljan unos cinka dovodi do neadekvatne sinteze DNA i metabolizma proteina, što se može negativno odraziti na izgradnju kostiju, stoga  i ne čudi  da je meta-analiza studija objavljena  2014. godine  u časopisu Biological Trace Element Research  utvrdila nisku razinu cinka u serumu žena s osteoporozom.  Preporučeni dnevni unos cinka iznosi 10 mg dnevno, a osobama koje ne konzumiraju dovoljno plodova mora ili mesa preporučuje se posezanje za dodacima prehrani. Osim kostiju, cink je važan i za zdravlje kože, kose i noktiju.

Utjecaj cinka na metabolizam

Cink je jedan od važnih igrača u brojnim reakcijama metabolizma te njegova razina u organizmu utječe na brzinu metabolizma. Cink ima nezamjenjivu ulogu u probavi hrane odnosno metabolizmu proteina, masti i ugljikohidrata. Dodatno, cink sudjeluje u sintezi, pohranjivanju i otpuštanju inzulina. Istraživanja pokazuju kako pretile osobe imaju sniženu razinu cinka u organizmu u usporedbi s osobama normalne tjelesne mase. Studija objavljena 2013. godine u časopisu Advanced Pharmaceutical Bulletin pokazala je kako unos cinka može pomoći u gubitku viška kilograma. Kliničko istraživanje u kojem je sudjelovalo 60 pretilih ispitanika pokazalo je kako unos cinka u količini od 30 mg dnevno može značajno utjecati na smanjenje tjelesne mase i razinu triglicerida u krvi. Moguće djelovanje cinka na gubitak suvišnih kilograma povezuje se s njegovim povoljnim djelovanjem na razinu hormona sitosti ili pak s njegovim utjecajem na poboljšanje metabolizma glukoze u krvi.

Kako cink utječe na probavu

Uloga cinka u probavnom sustavu je nezamjenjiva, a zanimljivu informaciju donosi nam studija iz 2007. godine. Znanstvenici su na 352 ispitanika s dispepsijom otkrili poveznicu između niske koncentracije cinka u tkivima i težine gastritisa.  Što je deficit cinka bio veći to je i upala uzrokovana bakterijom H. pylori u želucu bila snažnija što je sa sobom nosilo i izraženije tegobe. Stoga se čini da cink ima važnu ulogu u zaštiti želuca od oksidativnog stresa kojeg uzrokuje infekcija bakterijom H. pylori čiji potpuni opseg tek trebamo otkriti.

Cink ima važnu ulogu i u metabolizmu alkohola. Naime, cink čini sastavni dio enzima alkohol dehidrogenaze koji u jetri razgrađuje ovu opojnu supstancu. No, čini se da cink ne pomaže samo u razgradnji, već i štiti od štete uzrokovanom uživanjem u alkoholu. Studije na životinjama već su nam prije otkrile da pripravci cinka štite od oštećenja na jetri uzokovane i akutnom i kroničnom intoksikacijom alkoholom, a rad objavljen u časopisu Molecular Aspects of Medicine objašnjava i mehanizme u pozadini povoljnog učinka. Tako cink u obliku dodatka prehrani smanjuje produkciju upalnih supstanci koje nastaju u jetri uživanjem alkohola. Oštećenja su manja i zahvaljujući antioksidativnom djelovanju cinka.

Potrebni nutrijent u doba pandemije

Mnogo je pitanja o primjeni određenih nutrijenata tijekom pandemije korona virusa. Ekspertno mišljenje i praktične smjernice za nutritivnu potporu bolesnika s infekcijom COVID-19 Europskog društva za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) navode kako je suplementacija ili nadomjesna primjena vitamina dio konvencionalnog nutritivnog pristupa prevenciji virusnih infekcija u svrhu potencijalnog smanjenja negativnog učinka bolesti. Prema praktičnim smjernicama ESPEN-a, poseban naglasak stavlja se na nadomjesnu primjenu vitamina i minerala posebno kod pothranjenih osoba, a cink je jedan od njih.

Naime, nedostatak cinka rezultira disfunkcijom i humoralne i stanične imunosti što može povećati podložnost infektivnim bolestima. Nadomjesna terapija cinkom djece kod koje je uočen manjak cinka, može smanjiti smrtnost uzrokovanu infekcijama donjeg dijela dišnog sustava. Povećanje unutarstanične koncentracije cinka može učinkovito smanjiti brzinu replikacije različitih RNA virusa. Stoga, nadomjesna terapija cinkom može biti učinkovita ne samo na ublažavanje simptoma COVIDa-19 poput respiratornih infekcija, već i na sam virus.

Cink kao dodatak prehrani

Cink kao dodatak prehrani na tržištu postoji u različitim kemijskim oblicima. Neki od njih su cinkov acetat, cinkov sulfat te cinkov citrat, a postoje i kelirani oblici cinka  kao što su cinkov pikolinat, cinkov glukonat te cinkov bisglicinat. U njima je cink vezan na kelirajuće sredstvo, obično na određeni organski spoj ili aminokiselinu, koje pomaže u sprječavanju interakcije cinka s drugim spojevima. Znanstvena istraživanja sugeriraju da se kelirani oblici cinka puno bolje apsorbiraju, a uz kelirane oblike cinkov citrat također pokazuje vrlo dobru sposobnost apsorpcije. Na hrvatskom se tržištu dodaci mogu pronaći u rasponu doza od 10 do 30 mg.

Cink u obliku glukonata za bolju apsorpciju

Kada se odabire dodatak prehrani sa cinkom valja obratiti pažnju na kemijski oblik u kojem je cink prisutan. Naime, istraživanja pokazuju različiti postotak apsorpcije različitih kemijskih oblika cinka u obliku dodataka prehrani. Tako jedno istraživanje pokazuje kako cink glukonat ima postotak apsorpcije od 60,9% dok cink oksid svega 49,9%.

Keliranje je proces koji povezuje minerale s drugim tvarima, poput aminokiselina, kako bi se povećala njihova bioraspoloživost. Kao rezultat toga, prolazeći kroz probavni sustav kelirani su minerali zaštićeni što im  omogućuje da se apsorbiraju i iskoriste, a ne izlučuju iz organizma. Takva povećana bioraspoloživost minerala dovodi do toga da se mineral brže i učinkovitije apsorbira.

Literatura:

• Barazzoni R, Bischoff SC, Krznaric Z, Pirlich M, Singer P, endorsed by the ESPEN Council. ESPEN expert statements and practical guidance for nutritional management of individuals with Sars-cov-2 infection. Clin Nutr 2020.
• Hemilä, H., Petrus, E. J., Fitzgerald, J. T., Prasad, A. (2016). Zinc acetate lozenges for treating the common cold: an individual patient data meta-analysis. British Journal of Clinical Pharmacology. 2016. 82(5):1393–1398.
• Kang YJ, Zhou Z.Zinc prevention and treatment of alcoholic liver disease. Mol Aspects Med. 2005 Aug-Oct;26(4-5):391-404.
• Martin A. Crook, Zinc deficiency. Nutrition. 2011. 27(10): 1085–1086.
• Payahoo, L., Ostadrahimi, A., Mobasseri, M., Bishak, Y K., Farrin, N., Jafarabadi M.A.,, Mahluji, S. Effects of Zinc Supplementation on the Anthropometric Measurements, Lipid Profiles and Fasting Blood Glucose in the Healthy Obese Adults. Adv Pharm Bull. 2013; 3(1): 161–165.
• Sempértegui F. et al. Low concentrations of zinc in gastric mucosa are associated with increased severity of Helicobacter pylori-induced inflammation. Helicobacter. 2007;12(1):43-8.
• Tuerk MJ, Fazel N. Zinc deficiency. Curr Opin Gastroenterol. 2009. 25:136-143.
• Wegmüller, R., Tay, F., Zeder, C., Brnić, M., Hurrell, R. F. Zinc Absorption by Young Adults from Supplemental Zinc Citrate Is Comparable with That from Zinc Gluconate and Higher than from Zinc Oxide. The Journal of Nutrition. 2013. 144(2):132–136.
• Zhang L, Liu Y. Potential interventions for novel coronavirus in China: Asystematic review. J Med Virol. 2020. 92:479–490.

Zheng J, Mao X, Ling J, He Q, Quan J. Low serum levels of zinc, copper, and iron as risk factors for osteoporosis: a meta-analysis. Biol Trace Elem Res. 2014;160(1):15-23.